Dim požara sadrži mješavinu zagađivača koji smanjuju kvalitet vazduha čak i na udaljenosti od više stotina kilometara. Naučnici su naveli da su lično zabrinuti za emisije lebdećih čestica PM2.5 povezanih s kardiovaskularnim bolestima, rakom pluća i poteškoćama s disanjem.
“Znamo da ovo ima stvarno značajan učinak na zdravlje, a naročito kada je riječ o višednevnom izlaganju”, pojasnio je Theodore Keeping, klimatolog sa Univerziteta Imperial College London.
“Vidimo sve ozbiljnije i češće požare visokog intenziteta gdje su ljudi izloženi tim veoma, veoma visokim nivoima (čestica) PM2.5”, dodao je.
Bordo: Nivoi zagađenja pet puta više od preporučenih
U francuskom gradu Bordo nivo zagađenja česticama PM2.5 je 26. jula prešla 300 mikrograma po kubnom metru, pokazali su podaci programa Evropske unije za praćenje klime Copernicus. Keeping je istakao da je prosječan nivo čestica PM2.5 u Bordou 26. jula iznosila 115 mikrograma, što je gotovo pet puta više od preporučenog nivoa u EU.
Dim je proširio neuobičajeno visoke nivoe čestica PM2.5 od Madrida i Bordoa. U gradu Limožu, preko 200 kilometara sjeveroistočno od Bordoa, nivoi čestica PM2.5 su tokom vikenda prešle 400 mikrograma po kubnom metru.
Požari mogu čestice PM2.5 učiniti još opasnijima jer povećavaju njihovu toksičnost dok se miješaju sa drugim komponentama u dimu.
Začarani krug: Požari i klimatske promjene međusobno se pojačavaju
Klimatske promjene intenziviraju vruće i suve uslove koji omogućuju požarima da se brže šire i duže gore.
Takođe, požari otežavaju borbu protiv klimatskih promjena. Evropske šume upijaju i skladište stotine miliona tona ugljikovog dioksida koji se pušta u atmosferu kada šuma gori i potom doprinosi globalnom zagrijavanju, piše Reuters.
Požari čine tek mali dio ukupnih emisija stakleničkih gasova u Evropskoj uniji, no EU uključuje ugljikov dioksid koji apsorbuju šume u svoje ciljeve smanjenja emisija kako bi kompenzovao zagađenje iz industrije.