Otkriveno odakle je stigla naredba koja je ograničila ukrajinske dronove

Naredba za ograničavanje američkog satelitskog sistema Staršild, koji ukrajinska vojska koristi za komunikaciju i upravljanje dronovima, stigla je direktno iz Bijele kuće. To su za Rojters potvrdila dva američka i jedan zapadni zvaničnik upoznata sa situacijom. Odluka je uslijedila u trenutku pojačanog pritiska Vašingtona na Kijev zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije.

Prema navodima zvaničnika, Ministarstvu odbrane SAD prenesena je poruka da se usluga Staršilda za Ukrajinu mora ograničiti. Nije, međutim, navedeno ko je u Bijeloj kući donio odluku niti ko je bio zadužen za njeno sprovođenje.

Staršild je vojna verzija satelitskog sistema Starlink kompanije SpejsEks, a američko Ministarstvo odbrane njegov je najveći korisnik.

Ukrajinski dronovi imali problema u letu

Ukrajinski zvaničnici ove sedmice prijavili su da su vojni prijemnici Staršilda prestali da rade kada su postavljeni na objekte koji se brzo kreću. To je poremetilo operacije ukrajinskih dronova koji se oslanjaju na ovaj sistem za navođenje iznad ukrajinske teritorije.

Izvor iz ukrajinskog Ministarstva odbrane izjavio je u četvrtak da prijemnici sada funkcionišu i u pokretu, ali samo pri brzinama do 160 kilometara na sat.

Izvršni direktor SpejsEksa Ilon Mask u srijedu je na društvenoj mreži Iks naveo da je Staršild u vlasništvu američke vlade i pod njenom kontrolom. Prema njegovim riječima, odluke o ograničavanju brzine ili upotrebe sistema donose američka vojska ili predsjednik.

Iz SpejsEksa, Pentagona i ukrajinske ambasade u Vašingtonu nisu odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Rojters.

Visoki američki zvaničnik negirao je da je predsjednik Donald Tramp tražio ograničavanje sistema.

“Predsjednik nikada nije uputio takav zahtjev”, rekao je zvaničnik, dok iz Bijele kuće nije odgovoreno na pitanje da li je zahtjev možda stigao od nekog drugog člana administracije.

Ograničenje uslijedilo nakon pritiska zbog napada na ruske rafinerije

Odluka o ograničavanju Staršilda donesena je u trenutku kada Tramp vrši pritisak na Kijev da obustavi napade na ruske rafinerije. Američki predsjednik smatra da ti napadi doprinose rastu cijena energenata i mogli bi imati političke posljedice pred novembarske izbore za Kongres.

Stručnjaci, međutim, procjenjuju da je rast cijena energije uglavnom posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana. Sukob je doveo do iranskih napada na energetska postrojenja i gotovo potpunog zatvaranja strateškog Hormuškog moreuza.

Zaoštravanje odnosa između Kijeva i Vašingtona

Odnosi dvije zemlje dodatno su se pogoršali nakon sastanka održanog 9. oktobra u Majamiju, na kojem su učestvovali predstavnici SAD, Ukrajine, Evrope i Svjetske banke.

Izvor upoznat sa sastankom rekao je da su Trampov zet Džared Kušner i Stiv Vitkof, izaslanik američke administracije za Bliski istok, zauzeli oštar stav prema Ukrajini. Ukrajinskim zvaničnicima prenijeli su da je Vašington nezadovoljan nastavkom napada na ruske rafinerije uprkos ponovljenim zahtjevima da se oni obustave.

Američko izaslanstvo branilo je i odluku Vašingtona da postigne sporazum s Rusijom o isporuci dizela. Prema objašnjenju američke strane, cilj je da se takvim dogovorom ublaži stav Moskve u mirovnim pregovorima.

Sporazumom je predviđena isporuka više od 2,25 miliona barela dizela na američko i svjetsko tržište. Kritičari u američkom Kongresu upozorili su da bi Rusija tako mogla dobiti dodatna sredstva za nastavak rata, a da zauzvrat ne napravi ustupke.

U danima nakon sastanka, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Tramp razmijenili su kritike. Zelenski je američku odluku o dizelu nazvao “slabom”, dok je Tramp pozvao na održavanje izbora u Ukrajini i smjenu Zelenskog.

Kijev tražio objašnjenje od američke administracije

Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, američki zvaničnici su, osim ograničavanja Staršilda, zaprijetili i obustavom razmjene obavještajnih podataka o ruskim raketnim napadima, koje Ukrajina koristi za odbranu. Tramp je u utorak izjavio da Vašington i dalje dijeli te podatke s Kijevom.

Nakon problema sa Staršildom, ukrajinski zvaničnici su u utorak i srijedu pokušavali da dobiju objašnjenje od predstavnika Bijele kuće, Stejt departmenta i Pentagona. Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je da je Kijevu preneseno da je odluka o ograničavanju sistema donesena u Bijeloj kući.

Pentagon je do sada potrošio milijarde dolara na usluge Starlinka i Staršilda. Američko ministarstvo odbrane kupilo je i namjenske satelite Staršild, uključujući letjelice za rano upozoravanje na raketne napade i satelitsku mrežu za Nacionalnu obavještajnu službu SAD, poznatu kao NRO, prenosi Index.hr.

Pročitajte još

Popularno