Za Srbiju je Republički hidrometeorološki zavod najavio višednevni toplotni talas sa temperaturama do 40 stepeni, dok su u većem dijelu Evrope na snazi upozorenja najvišeg stepena.
Međutim, prema najnovijim analizama klimatologa, ono što danas nazivamo ekstremnim vrućinama moglo bi za nekoliko decenija da postane sasvim uobičajeno ljeto, piše New Scientist.
Toplotni talas koji prije 50 godina praktično nije mogao da se dogodi
Međunarodna mreža naučnika World Weather Attribution analizirala je najtoplije dane između 22. i 29. juna u zapadnoj i centralnoj Evropi. Njihov zaključak je veoma jasan.
Da nije bilo klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, ovakav toplotni talas gotovo sigurno ne bi bio moguć. Prije samo pola vijeka prosječan junski toplotni talas bio bi oko 3,5 stepena Celzijusa hladniji nego danas.
Još upečatljiviji je podatak da bi temperature koje su ovih dana izmjerene statistički predstavljale događaj koji bi se javljao rjeđe od jednom u 10.000 godina.
Drugim riječima, ono što danas gledamo nekada bi bilo gotovo nezamislivo.
Naučnici naglašavaju da potencijalni razvoj fenomena El Ninjo nije uzrok ovih ekstremnih temperatura. Glavni uzrok je globalno zagrijavanje.
Rekordi padaju i danju i noću
Dok su mnogi navikli da se govori o dnevnim maksimumima, stručnjaci upozoravaju da su možda još opasnije noći. U pojedinim dijelovima Španije temperatura nije padala ispod 30 stepeni ni poslije zalaska sunca. U Francuskoj je izmjereno više od 44 stepena.
Takve noći predstavljaju veliki problem jer organizam nema priliku da se rashladi.
Srce i krvni sudovi rade pod opterećenjem gotovo neprekidno, zbog čega naglo raste rizik od srčanih i moždanih udara, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika.
“Ovakav događaj u junu ne bi bio moguć bez klimatskih promjena”, rekao je Teodor Kiping sa Imperijal koledža u Londonu.
Prema njegovim riječima, trodnevni niz ovako visokih noćnih temperatura ne bi bio moguć ni u jednom dijelu godine bez uticaja globalnog zagrijavanja.
Vlažnost vazduha čini situaciju mnogo opasnijom
Ovaj toplotni talas razlikuje se od prethodnih po još jednom parametru. Riječ je o rekordnoj vlažnosti vazduha. U brojnim gradovima Velike Britanije relativna vlažnost premašila je 50 odsto, dok su temperature tačke rose dostigle vrijednosti koje se rijetko bilježe u Evropi.
Na prvi pogled razlika između suvih i vlažnih 35 stepeni možda ne djeluje velika. Međutim, za ljudski organizam ona može biti presudna. Znoj hladi tijelo samo ako može da isparava.
Kada je vazduh veoma vlažan, isparavanje se usporava, pa organizam praktično gubi svoju prirodnu zaštitu od pregrijavanja.
Zbog toga meteorolozi sve češće koriste pokazatelj poznat kao temperatura vlažnog termometra (WBGT), koji uz temperaturu uključuje i vlažnost, Sunčevo zračenje i strujanje vazduha.
Tokom aktuelnog toplotnog talasa ovaj indeks oborio je ili će oboriti rekorde u gotovo polovini evropskih gradova.
Hiljade ljudi bi mogle da izgube život
Iako će tačan broj žrtava biti poznat tek za nekoliko mjeseci, iskustva iz prethodnih godina ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam.
Jedna ranija analiza pokazala je da je znatno slabiji toplotni talas tokom ljeta 2025. godine izazvao oko 2.300 smrtnih slučajeva u Londonu i još 11 evropskih gradova.
Naučnici smatraju da bi poslhedice sadašnjeg talasa mogle biti znatno ozbiljnije.
Najugroženiji su stariji ljudi, osobe sa hroničnim bolestima, mala djeca, trudnice, ljudi koji rade na otvorenom, ali i migranti i osobe bez adekvatnog smještaja.
Kako upozorava klimatolog Friderike Oto, klimatske promjene ne pogađaju sve jednako. Najveću cijenu gotovo uvijek plaćaju najranjiviji.
Ovo nije nova normalnost
Jedno pitanje posljednjih dana često se postavlja. Da li je ovo nova normalnost?
Prema mišljenju britanskog naučnog novinara Majkla Le Pejda, odgovor je negativan.
“Nećemo imati novu normalnost. Imaćemo samo sve ekstremnije vrućine.”
Drugim riječima, ono što danas smatramo rekordnim temperaturama za nekoliko decenija moglo bi izgledati sasvim uobičajeno.
Do sredine vijeka i do 45 stepeni
Britanska meteorološka služba Met Office procjenjuje da bi već oko 2056. godine Velika Britanija mogla da ima čak devet uzastopnih dana sa temperaturama višim od 40 stepeni Celzijusa.
Na pojedinim lokacijama očekuju se i temperature od čak 45 stepeni. To pokazuje koliko se klima mijenja. Evropa je već danas kontinent koji se najbrže zagrijava na planeti. I taj proces se nastavlja.
Gradovi nisu projektovani za ovakvu klimu
Jedan od najvećih problema jeste činjenica da evropski gradovi nisu građeni za ovakve vremenske uslove. Mnogi objekti nemaju klimatizaciju. U Velikoj Britaniji klima-uređaje ima svega oko pet odsto zgrada. Ali ni klima nije dugoročno rješenje.
Stručnjaci smatraju da će biti neophodna potpuna promjena načina planiranja gradova.
To podrazumijeva više zelenih površina, drvoreda, parkova, zelenih krovova i fasada, bolju izolaciju objekata i prirodnu ventilaciju.
Bez toga će urbane sredine tokom lheta postajati sve nepodnošljivije.
Klimatske promjene neće uticati samo na zdravlje
Posljedice neće biti ograničene na ekstremne temperature.
Sve je više dokaza da klimatske promjene već utiču na proizvodnju hrane.
Suše i ekstremne vrućine smanjuju prinose, povećavaju cijene hrane i podstiču dalje krčenje šuma kako bi se otvorile nove poljoprivredne površine.
Istovremeno, sve češći ekstremni vremenski događaji predstavljaju ozbiljan rizik za svjetsku ekonomiju.
Jedna studija objavljena prošle godine upozorila je da bi klimatske promjene mogle izazvati najveću globalnu finansijsku krizu u modernoj istoriji.
Postoje i scenariji koji dodatno zabrinjavaju
Naučnici upozoravaju da postoje i takozvane prelomne tačke klimatskog sistema.
Među njima su moguće isušivanje Amazona ili usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), jednog od najvažnijih sistema okeanskih struja na Zemlji.
Takvi događaji mogli bi da promijene klimu mnogo brže nego što pokazuju sadašnji modeli.
Svijet se mijenja brže nego što se mi prilagođavamo
Možda najveći problem nije to što će biti toplije.
Već to što društvo ne uspijeva da se prilagodi brzinom kojom se klima mijenja.
Kuće, škole, bolnice, fabrike, saobraćajna infrastruktura i gradovi projektovani su za klimu kakva je postojala prije nekoliko decenija.
Takva klima više ne postoji.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da će biti neophodno promijeniti gotovo svaki segment života – od načina gradnje i urbanizma do zdravstvenog sistema, poljoprivrede i zaštite najugroženijih građana.
Jer ono što danas nazivamo ekstremnim toplotnim talasom, prema svim projekcijama, nije kraj jedne priče.
To je tek početak svijeta u kojem će rekordne temperature postajati sve češća pojava.
