Bila je to izuzetno uznemirujuća vijest koja je proteklog vikenda stigla iz Irana: ultrakonzervativni list “Hamšahri” objavio je u subotu na internetu svojevrsnu potjernicu sa portretima 13 zapadnih političara i uz nju napisao da će oni platiti za smrt nekadašnjeg vrhovnog vođe Alija Hamneija. Među tih 13 političara bio je i savezni kancelar Fridrih Merc, pi[e DW.
Pored Merca, na plakatu su se, između ostalih, mogli vidjeti i predsjednik SAD Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Na njemu su bile i slike francuskog predsjednika Emanuela Makrona i predsjednice italijanske vlade Đorđe Meloni. Svi na montiranim slikama nose narandžastu zatvorsku odjeću, kakva je poznata iz američkih zatvora. Evropske države podržavale su napade Sjedinjenih Država i Izraela na Iran od kraja februara, između ostalog, davanjem prava na prelet.
Kancelar početkom marta: Režimu mula bliži se kraj
Merc je, nakon početka tih napada početkom marta, rekao da njemačka vlada dijeli olakšanje mnogih Iranaca i Iranki zbog toga što se tom režimu mula sada bliži kraj. Dodao je: “Sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom dijelimo interes da teror ovog režima prestane i da se zaustavi opasno nuklearno i balističko naoružavanje.” Međutim, režimu se do sada nije približio kraj.
Odmah na početku napada ubijen je vrhovni vođa Ali Hamnei. Njegov sin Modžtaba Hamnei njegov je nasljednik. On je u pisanoj izjavi najavio “odmazdu” zbog smrti svog oca.
U članku visokotiražnog lista, objavljenom u subotu na internetu, moglo se pročitati: “Odmazda je neizbježna. Zločinci će želju za mirnom smrću odnijeti sa sobom u grob.” U štampanom nedjeljnom izdanju “Hamšahrija” grafika nije bila objavljena, a početkom nedjelje uklonjena je i sa interneta.
Političari iz vlasti: Moramo računati na iranske napade
Ipak, grafika je izazvala zabrinutost među njemačkim političarima iz vlasti, ali i među opozicionim Zelenima. Tako je Mark Henrihman iz Hrišansko-demokratske unije (CDU), predsjednik parlamentarnog nadzornog tijela Bundestaga, koje bi trebalo da kontroliše obavještajne službe u Njemačkoj, rekao: “Moramo poći od toga da iranske obavještajne službe djeluju i izvođenjem napada u Evropi.” Posebnu zabrinutost bezbjednosnih službi izazivaju takozvani agenti za jednokratnu upotrebu. Oni se angažuju samo za izvođenje jednog napada.
Slično se izjasnio i portparol poslaničke grupe socijaldemokrata (SPD) za unutrašnju politiku Sebastijan Fidler. On je za list “Velt” rekao da smatra da postoji visok nivo ugroženosti. Aktuelni događaji dodatno učvršćuju takvu procjenu. Situacija je takva da može “da izazove snažne emocije u ekstremističkim krugovima i mobiliše pojedinačne počinioce”. Mnogi političari su, međutim, dodali i da je njemački kancelar već sada izuzetno dobro zaštićena osoba i da dodatno pojačavanje bezbjednosnih mjera za Fridriha Merca u ovom trenutku nije potrebno.
“Neprijateljsko ponašanje”
Potpredsjednik Bundestaga, političar Zelenih Omid Nuripur, rođen je u Iranu. On je za Dojče vele rekao: “U Njemačkoj smo u prošlosti već mnogo puta imali iskustva sa državnim terorom koji je Iran izvozio. List ne bi uspio da provuče prijetnju smrću kroz cenzuru da režim to nije želio. Dakle, to se mora shvatiti ozbiljno. Ako jedan režim uzme na nišan šefa naše vlade, onda je to neprijateljsko ponašanje i tako ga treba i tretirati.”
Njemačka vlada u početku je reagovala upadljivo suzdržano. Na redovnoj konferenciji za novinare vlade u ponedjeljak, zamjenik portparola Štefen Majer rekao je samo da je vlada primila k znanju taj poziv, ali nije želio dalje da komentariše prijetnju smrću.
Njemačka: 180 osoba kao prijetnja
Jedno je, međutim, jasno: stručnjaci za bezbjednost već dugo ne isključuju moguće terorističke aktivnosti Irana u Njemačkoj. Vlasti govore o oko 180 osoba koje su u Njemačkoj aktivne ili za moćnu iransku Revolucionarnu gardu ili za obavještajnu službu. Na upit internet portala “Juraktiv”, Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka još u maju je saopštila da je iranska obavještajna služba odavno spremna da primjenjuje metode koje se mogu izjednačiti sa državnim terorizmom. “One se kreću od prijetnji određenim osobama do mjera nadzora radi pripreme mogućih napada”, navela je ta služba.
Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka takođe je navela da je iranski bezbjednosni aparat u ovom trenutku znatno oslabljen zbog napada koji i dalje traju u samoj zemlji. Međutim, postoji bojazan da bi Teheran mogao da preusmjeri aktivnosti u inostranstvo čim pritisak na režim popusti – na primjer, nakon zvaničnog završetka rata.
