Kako hrana utiče na raspoloženje
Dr Albers ističe da istraživanja pokazuju kako promjene u raspoloženju često mogu uticati na naše prehrambene navike i podstaknuti emocionalno prejedanje. “Istraživanje je pokazalo da osobe koje se osjećaju potišteno češće posežu za grickalicama, osjećaju veću želju za škrobom i slatkim te jedu više u večernjim satima”, objašnjava ona.
Namirnice koje bi trebalo ograničiti uključuju šećer, alkohol, hranu bogatu škrobom i prerađene proizvode. Iako hrana zaslađena šećerom, poput gaziranih pića i keksa, kao i proizvodi od brašna poput hljeba i peciva, mogu pružiti kratkotrajan osjećaj energije, njihova niska nutritivna vrijednost kasnije može dovesti do umora i oscilacija raspoloženja.
“Ako volite slane grickalice, čips zamijenite pečenim začinjenim slanutkom. Dobićete hrskavost koju volite, ali i unijeti važne hranjive tvari”, savjetuje dr Albers.
Namirnice za bolje raspoloženje
Postoji mnogo namirnica koje mogu pozitivno uticati na raspoloženje, a dr Albers savjetuje postupan pristup. “Prečesto razmišljamo o tome šta izbaciti iz prehrane. Bolje je skoncentrisati se na ono što možemo dodati. Uvođenjem jedne korisne namirnice dnevno s vremenom možemo primijetiti poboljšanje raspoloženja”, kaže ona.
Vitamin D za bolje raspoloženje
U prehranu je korisno uvrstiti namirnice bogate vitaminom D, poput gljiva, žumanjaka, tune, lososa i srdela, kao i obogaćene proizvode poput mlijeka, jogurta i žitarica. Niži nivoi vitamina D povezuju se s većim rizikom od tjeskobe i lošijeg raspoloženja.
Vitamin C za više energije
Za unos vitamina C odličan su izbor narandže, mango, limun, kivi, brokula, paprike i jagode. “Jedan od najboljih poteza za imunitet i raspoloženje je dodavanje namirnica bogatih vitaminom C u prehranu”, ističe dr Albers.
Proteini za bolju koncentraciju
Proteini iz namirnica poput govedine, piletine, ćuretine i jaja povezani su s višim nivoima dopamina i norepinefrina, spojeva u mozgu koji učestvuju u regulaciji raspoloženja, motivacije i koncentracije. Dobre biljne opcije su slanutak, leća i tofu.
Namirnice za ravnotežu
Batat je odlična zamjena za običan krumpir jer sadrži vlakna koja pomažu u regulaciji šećera u krvi i smanjenju žudnje za hranom. Bogat je i magnezijem koji može pomoći u smanjenju tjeskobe. Cvekla može biti dobar izbor u stresnim razdobljima jer može pomoći u regulaciji šećera u krvi i krvnog pritiska.
Orasi takođe mogu pridonijeti boljoj koncentraciji, pamćenju i raspoloženju, a istraživanja pokazuju da mogu smanjiti želju za slatkom i škrobnom hranom. Dr Albers preporučuje i kakao, koji je bogat polifenolima – snažnim antioksidansima koji mogu pozitivno uticati na raspoloženje, koncentraciju i fokus.
Prehrana bez stresa
Dr Albers poručuje da ne budete prestrogi prema sebi kada je riječ o prehrani. “Ostavite dijete po strani jer su ljudima često izvor stresa. Umjesto toga, skoncentrišite se na svjesno jedenje”, savjetuje dr Albers. Objašnjava da to znači usporiti, biti prisutan u trenutku i uživati u hrani, umjesto stalnog fokusiranja na izbjegavanje određenih namirnica, prenosi Index.hr.
