Robot, modifikovani Unitri Đe1 (Unitree G1) pod imenom Pemba, nedavno je završio ekspediciju na vrh visok 6.200 metara (20.341 stopu), prema detaljima projekta koje je podijelio tim, a o kojima je izvijestio Humanoids Daily. Ovaj uspon je prva faza ambiciozne robotičke ekspedicije “Trostruka kruna”, u okviru koje bi ovaj humanoid na kraju mogao da pokuša uspon na Mont Everest.
Za razliku od sve češćih video-snimaka na kojima roboti plešu, trče ili izvode akrobacije, projekat Pemba osmišljen je da odgovori na drugačije pitanje: mogu li humanoidni roboti da postanu korisni alati u udaljenim oblastima gdje se ljudi suočavaju sa značajnim rizicima, a konvencionalne mašine teško funkcionišu?
Robot dizajniran za divljinu
Projekat predvodi inženjer Pablo Berlanga Boemare, osnivač Geologic Dome, koji je prethodno radio na inicijativama za očuvanje prirode sa Svjetskom fondacijom za prirodu (WWF) u regionima koji uključuju basen Konga i amazonsku prašumu.
Pablo je objavio video-snimak na mreži Iks, u kojem napominje da je koncept proizašao iz praktičnog izazova. Mnoga zaštićena područja oslanjaju se na široke mreže stacionarnih kamera i senzora za praćenje divljih životinja, ilegalne sječe drveća, krivolova i promjena u životnoj sredini. Tim tvrdi da bi mobilne robotičke platforme na kraju mogle da pruže fleksibilniju alternativu.
Introducing Pemba.
The first humanoid to climb to 20,000ft.
Everest next. More below. pic.twitter.com/k1BHkRLYjm
— pabs (@pabloberlangab) June 7, 2026
Umjesto postavljanja hiljada fiksnih kamera širom udaljenih regiona, humanoidni robot opremljen kamerama, senzorima, satelitskom vezom i integrisanom vještačkom inteligencijom mogao bi autonomno da patrolira velikim područjima dok istovremeno prikuplja podatke o životnoj sredini. Projekat predviđa buduće sisteme koji bi se napajali solarnom energijom i bili povezani preko satelitskih mreža kao što je Starlink.
Stvarnost iza uspona na vrh
Iako uspon na Čimborazo predstavlja značajno dostignuće, to nije bio potpuno autonoman uspon. Prema navodima projektnog tima, Pemba je samostalno hodala na dijelovima terena sa nagibom manjim od 30 stepeni. Tokom strmijih i tehnički zahtjevnijih dijelova šesnaestosatnog juriša na vrh, članovi ekspedicije su nosili robota.
Cilj je sada da se postepeno prošire autonomne sposobnosti robota kroz sisteme učenja uz potkrepljenje, koji su obučeni da se nose sa sve težim terenima. Izazov prevazilazi samo kretanje.
Ekstremne visine izlažu elektroniku i baterije temperaturama smrzavanja, brzim promjenama temperature i smanjenoj efikasnosti hlađenja. Da bi se izborili sa tim uslovima, inženjeri su razvili prilagođene sisteme za upravljanje toplotom i ventilacionu opremu integrisanu u zaštitnu odjeću robota.
Hjumanoids dijejli izvještava da se ove modifikacije oslanjaju na ranija testiranja u uslovima hladnog vremena sprovedena u kineskom regionu Altaj, gdje je Unitrijev G1 navodno radio na temperaturama od čak -47,4°C (-53,3°F).
Everest ostaje vrhunski izazov
Dugoročni cilj tima je da pošalje humanoida na Himalaje. Prema pisanju Katmandu posta (The Kathmandu Post), Geodžolik dom i nepalska Fortin piks ekspedicija (Fourteen Peaks Expedition) predložili su raspoređivanje robota na Mont Everest u okviru istraživačke misije fokusirane na performanse robotike u ekstremnim okruženjima.
Plan bi testirao robota između baznog kampa na Everestu i Kampa IV na skoro 8.000 metara (26.247 stopa), prikupljajući podatke o performansama baterije, kretanju, opterećenju zglobova i otpornosti na životnu sredinu. Istraživači se takođe nadaju da bi budući robotički sistemi mogli da pomognu u prikupljanju otpada, praćenju glečera, operacijama potrage i spasavanja, kao i u ekološkim ispitivanjima u regionu Everesta.
Međutim, projekat se suočava s neočekivanom preprekom. Nepal trenutno nema pravni okvir koji reguliše robotičke ekspedicije na Everestu. Zvaničnici su navodno zatražili nove propise koji pokrivaju nehumane penjače prije nego što bilo koja takva misija bude mogla da se nastavi. Kao rezultat toga, pokušaj uspona na Everest je odložen dok organizatori rade sa vlastima na uspostavljanju odgovarajućih smjernica.
Više od eksperimenta u penjanju
Značaj projekta Pemba prevazilazi okvire planinarenja. Kompanije koje se bave humanoidnom robotikom sve više tvrde da će njihove mašine na kraju raditi u skladištima, fabrikama, na gradilištima, u zonama katastrofa i udaljenim okruženjima. Ipak, dokazivanje tih sposobnosti zahtijeva testiranje van pažljivo kontrolisanih uslova.
Planinska okruženja pružaju jedinstveno zahtjevan teren za testiranje. Roboti moraju da se nose sa nestabilnim terenom, ekstremnim temperaturama, ograničenom komunikacijom, energetskim ograničenjima i nepredvidivim vremenom. Sve su to uslovi koji otkrivaju slabosti kako u hardveru, tako i u sistemima vještačke inteligencije.
Da li će Pemba na kraju stići do Everesta, ostaje neizvjesno. Ali njen uspješan uspon na Čimborazo pokazuje da bi sljedeća granica za humanoidne robote mogli da budu neki od najizazovnijih terena na Zemlji, piše Humanoidsdaily.
