Ova mjera se preduzima zbog izuzetno niskog vodostaja rijeke, izazvanog teškom sušom koja je zahvatila čitav region, prenio je portal Brasov.net.
Operacija se odvija u zoni rukavca Bala, gdje timovi sastavljeni od predstavnika vojske, riječne uprave, agencije Rumunske vode i drugih nadležnih institucija sprovode detonacije stjenovitih formacija poznatih kao Paržoaja.
Cilj je da se izmijeni tok vode tako da se veća količina usmjeri ka Starom Dunavu, a samim tim i ka dovodnom kanalu nuklearne elektrane.
U nedjelju oko podneva je izvedena probna eksplozija radi provjere tehničkih uslova prije glavne operacije. Stručnjaci će analizirati rezultate kako bi odredili dalje korake.
Nakon miniranja, projekat predviđa postavljanje četiri barže natovarene sa oko 500 tona kamenja. One će pomoći u preusmjeravanju toka ka dijelu rijeke koji snabdijeva postrojenja za hlađenje elektrane.
Istovremeno, u tom području se nastavljaju radovi na bagerovanju kako bi se poboljšala cirkulacija vode.
Nagli pad vodostaja stvorio je probleme kako za proizvodnju energije, tako i za plovidbu. Na ulasku Dunava u Rumuniju, protok iznosi oko 1.600 kubnih metara u sekundi, što je znatno ispod višegodišnjeg prosjeka od približno 4.700 kubnih metara u sekundi.
Teški uslovi doveli su do ograničenja plovidbe na nekoliko dionica rijeke, gdje su brodovi prinuđeni da plove sa smanjenim teretom.
Posljednjih dana nekoliko barži se nasukalo na pješčane sprudove, a operacije njihovog oslobađanja bile su otežane.
Rumunska vlada je odobrila sredstva u iznosu od oko sedam miliona leja (oko 1,3 miliona evra) za ove radove. Stručnjaci, međutim, ističu da je intervencija složena i da će njena efikasnost zavisiti od kretanja vodostaja Dunava u narednom periodu.
Uporedo sa intervencijom na rijeci, Ministarstvo energetike vodi razgovore sa velikim industrijskim potrošačima o smanjenju potrošnje električne energije tokom perioda najvećeg opterećenja, posebno u večernjim satima.
Kompanije se podstiču da reorganizuju svoje proizvodne planove kako bi se smanjio pritisak na energetski sistem.
Nadležni su naveli da postoje i procedure za privremeno ograničavanje snabdijevanja velikih industrijskih potrošača u slučaju pogoršanja energetske situacije, ali je cilj da se takve mjere izbjegnu kroz dobrovoljnu saradnju sa privrednim sektorom.
Posljedice niskog vodostaja Dunava osjećaju se i u zemljama kroz koje ova rijeka protiče, a u okviru hidroenergetskog sistema Đerdap, proizvodnja električne energije značajno je opala usljed smanjene količine raspoložive vode, navodi portal.
