Gospodarstvo i borba protiv klimatskih promjena zauzet će drugo, tj. treće mjesto.
U nacrtu proračuna, koji predstavlja prioritete EU za narednih pet godina, migracijska politika i zaštita vanjskih granica Unije bit će prioritetno područje.
O proračunu odlučuje Europska komisija, a usvaja ga Europski parlament. Očekuje se kako će se novi proračun za sljedeće financijsko razdoblje donijeti tijekom predsjedanja Hrvatske EU.
– Moramo biti oni koji će odlučivati tko će ući u Europsku uniju, a tko neće – stoji u prijedlogu.
Komisija objašnjava da je kontrola granica EU ostaje ključnim prioritetom zbog zaštite ‘slobode građana i integriteta cijelog europskog projekta’. Strateški plan rada trebao bi se dodatno usavršiti tijekom sastanaka Vijeća EU koji će se održati 11., 13. i 17. lipnja, i prije summita Europskog vijeća planiranog za 20. i 21. lipnja.
Jedan od fokusa Europskog vijeća trenutno je reforma Dublinskog sporazuma koji je do sada bio zadužen za regulaciju unutarnjih migracija i statusa azilanata, a koji je u međuvremenu postao neodrživ.
No, unatoč tome što migracijska politika svrstana među prioritete buduće Europske unije, ona ne odražava trenutnu zabrinutost njezinih građana. Anketa koju je provela agencija You Gov prije europskih izbora u svibnju otkrila je da su građani više zabrinuti zbog iseljavanja stanovništva i odlijeva mozgova, nego zbog pristizanja novih migranata. Među ostalim problemima navodile korupciju, klimatske promjene i nezaposlenost.
Greenwash
Unatoč tome što su europski izbori pokazali da su stranke koje se bore protiv klimatskih promjena izuzetno popularne kod birača, Europska komisija klimatsku je politiku odlučila staviti na treće mjesto. Nacrt proračuna navodi da se buduće politike Europske unije moraju donositi sukladno odredbama Pariškog sporazuma, tj. da se treba raditi na smanjenju emisije stakleničkih plinova u industrijama.
Ipak, strategijom se ne određuje datum do kojeg se zadani ciljevi moraju postići. Među državama članicama i dalje vlada određena skepsa prema postizanju klimatske neutralnosti, kao i nulte emisije ispušnih plinova do 2050. godine, što je jedan od prijedloga Komisije i Parlamenta.
S obzirom na to da je nacrt proračuna bitan za sve buduće politike EU, u pitanje se dovode predizborna obećanja, osobito ona koja se odnose na promicanje ‘zelene politike’.
Iz nevladine organizacije Greenpeace EU, upozorili su da ‘nacrt prioritizira ekonomski rast na uštrb društvene nejednakosti i ekološke politike, baš kao što je to bio slučaj i prije’. Organizacija je naglasila i da plan ne spominje u dovoljnoj mjeri sektore koji znatno doprinose emisijama ispušnih plinova poput poljoprivrede i prijevoza.
Nove članice?
Nacrt proračuna upozorava da se buduće politike Europske unije moraju prilagoditi novim članicama. Naime, čelnici europskih zemalja bi mogli dati ‘zeleno svjetlo’ za početak pristupnih pregovora na summitu Europskog vijeća, unatoč protivljenju Nizozemske i Francuske. U tekstu se navodi i da će EU ‘poduzeti potrebne korake kako bi osigurala pravilno funkcioniranje Schengena’.
Nadgledanje
Očekuje se da će novi sastav Europske komisije, u odnosu na Junckerovu, manje regulirati EU, osobito u područjima poput energetike i prijevoza. No, ono što bi mogao postati fokus nove Komisije je nadgledanje provedbe zakona. U prijedlogu se navodi da će EU institucije osigurati ‘strogu implementaciju i jačanje politika (…) i zakona’ u skladu s ‘poštivanjem Ugovora’.
