Prema brojnim ekonomskim analizama, samački život je u prosjeku skuplji kada se gleda trošak po osobi. Razlog je jednostavan – samac sve plaća sam. Kirija, rata kredita, računi, internet, održavanje stana, hrana i prevoz ne dijele se ni sa kim. Par koji živi zajedno koristi jednu nekretninu, jedan račun za struju, jedno grijanje i često ostvaruje ono što ekonomisti nazivaju “efektom zajedničkog domaćinstva”.
Drugim riječima, dvoje ljudi ne mora da ima dvostruko veće troškove od jedne osobe. Stan od 60 kvadrata ne postaje skuplji zato što u njemu žive dvije osobe, a mnogi računi ostaju gotovo isti.
Upravo zbog toga istraživanja pokazuju da samci često plaćaju svojevrsni “porez na samostalni život”. U nekim analizama taj dodatni trošak procjenjuje se na nekoliko desetina procenata više godišnjih izdataka u odnosu na osobu koja živi u paru.
Međutim, brak nije automatski finansijska pobjeda. Kada se u računicu uključe djeca, veći stan, obrazovanje, aktivnosti, putovanja i druge obaveze, troškovi mogu dramatično da porastu. Porodica sa djecom često ima znatno veće rashode nego samac, iako i dalje ima prednost dijeljenja osnovnih troškova.
Zanimljivo je da neke studije pokazuju i da bračni status utiče na finansijsko ponašanje. Ljudi u braku češće planiraju dugoročno, kupuju nekretnine i stvaraju zajedničku imovinu, dok samci češće imaju veću fleksibilnost, ali i veću izloženost finansijskim šokovima jer nemaju partnera koji može da pomogne u slučaju gubitka posla ili neočekivanih troškova.
Velika promjena dogodila se i na tržištu nekretnina. Nekada je jedna plata mogla da bude dovoljna za pristojan život, dok danas u velikim gradovima mnogi samci teško mogu da priušte kupovinu stana bez kredita koji zauzima veliki dio mjesečnih prihoda. Za par sa dvije plate ista nekretnina postaje mnogo dostupnija.
Ipak, novac nije jedini faktor. Samci često imaju manje obaveza, mogu lakše da promijene grad, posao ili stil života, dok brak donosi sigurnost, ali i veće finansijske odgovornosti. Zato ekonomisti sve češće zaključuju da pitanje nije samo “da li je skuplje biti sam ili u braku”, već kakav životni standard osoba želi i koliko joj znači finansijska podjela troškova.
U današnjem svijetu najskuplja opcija često nije ni brak ni samstvo – već život u velikom gradu sa jednom platom i bez mogućnosti da se troškovi podijele. Upravo zato mnogi mladi ljudi odlažu brak ne zato što ga ne žele, već zato što prvo pokušavaju da riješe osnovno ekonomsko pitanje: kako sebi priuštiti stabilan život, prenosi Telegraf Biznis.
