Povećao se i broj osobnih bankrota, a očekuje se i daljnje povećanje s obzirom na tekuće krize.
Nakon prestanka državne pomoći tvrtkama i privatnim licima zbog koronavirusa, stečajevi u Austriji vraćaju se na razinu prije pandemije. U prva tri mjeseca 2022. broj stečajeva se više nego udvostručio na 1055, pokazuju konačni podaci iz Creditreforma u petak. Uz pomoć za prevladavanje koronavirusa, broj insolventnosti je pao na razinu ranih 1990-ih, a time i na nizak nivo.
Ukupan broj osobnih stečajeva također je povećan za oko 22 posto na 2.301 postupak. To je uglavnom zbog reforme stečajnog i ovršnog zakona donesene u srpnju 2021., što je dovelo do preokreta trenda. Prema Creditreformu, brže opcije otpisa duga naišle su na sve veće prihvaćanje.
Za 2022. kao cjelinu, generalni direktor Creditreforma Gerhard Weinhofer očekuje povratak na razinu prije pandemije na od oko 5.000 insolventnih tvrtki. Weinhofer pretpostavlja da će broj privatnih stečajeva porasti na više od 9.000.
Velike i srednje tvrtke do sada su se bolje nosile s problemima zbog veće vlasničke baze, manje tvrtke često nemaju financijsku snagu, ljudske resurse niti mogućnost prenijeti veće nabavne cijene na krajnje kupce te su dakle više u opasnosti od insolventnosti.
Ostaje za vidjeti kakve će učinke daljnji tijek ukrajinskog rata imati na opći gospodarski razvoj, kao i na digitalizaciju i klimatske promjene na tržištu rada, a time i na nelikvidnost, navodi Weinhofer.
Najveći rast insolventnosti poduzeća u prvom tromjesečju zabilježili su Tirol (plus 309,5 posto), Donja Austrija (plus 196 posto) i Vorarlberg (plus 182 posto). Najviša razina nelikvidnosti bila je u glavnom gradu savezne države Beč s gotovo četiri stečaja na 1.000 poduzeća, a najniža u Vorarlbergu s manje od dva na 1.000 poduzeća. Tri od 1.000 tvrtki u Austriji morale su podnijeti zahtjev za stečaj.
Najviše su porasle nelikvidnosti u sektoru prometa s porastom od 156,5 posto, a zatim u turizmu s rastom od 132 posto. Najviše stečajnih prijava zabilježili su građevinarstvo (192), trgovina (178) i usluge (166). Najveća relativna nelikvidnost je također u građevinarstvu s oko osam na 1.000 tvrtki u sektoru.
Više od trećine svih privatnih stečajeva dogodilo se u Beču. Šest od 10.000 odraslih u Beču moralo je podnijeti zahtjev za bankrot. To znači da je vjerojatnost da će građani Beča biti u opasnosti od insolventnosti dvostruko veća od prosjeka, jer je u Austriji samo nešto više od troje od 10.000 odraslih bilo nelikvidno, piše ORF.
(kroativ.at)
