Ko koristi društvene mreže zna da se njegovi podaci prikupljaju, analiziraju i dijele – prvenstveno u svrhu individualizovanog oglašavanja. Međutim, kompanija Meta otišla je korak dalje i prikuplja čak i podatke koji ne potiču s njenih platformi.
“Zamislite da uđete u trgovinu i prodavač vam neprimjetno zakači mikrofon na rame, koji potom izvan trgovine snima vaše razgovore i kretanje – kod ljekara, u kancelariji ili privatno u spavaćoj sobi”, kaže Daniela Holzinger, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača (VSV). “To je internet 2026. godine – kompanija Meta može pratiti gotovo svaki klik, svaku pretragu i svaku kupovinu na internetu, čak i protiv vaše izričite volje.”
Poslovni alati kao Metini špijuni
Ono što bi u stvarnom životu izazvalo zgražanje, na internetu prolazi gotovo nezapaženo. Već godinama takvi virtuelni mikrofoni prisluškuju korisnike interneta. Sve funkcioniše putem tzv. poslovnih alata (Business Tools).
Riječ je o programima nevidljivim korisnicima, koje Meta stavlja na raspolaganje drugim kompanijama – kako vlasnicima internetskih stranica, tako i programerima aplikacija. Metino obećanje je jednostavno: pomoću tih alata moguće je optimizovati oglašavanje na Metinim platformama. Zahvaljujući njima, oglašivači mogu vidjeti koliko su njihove reklame na Facebooku ili Instagramu uspješne i prema tome prilagoditi svoje marketinške strategije.
Prema riječima Maxa Baumeistera, ti alati su osmišljeni tako da ih je praktično nemoguće izbjeći. “Čak i ako ste studirali informatiku i uložite maksimalan trud, to jednostavno nije moguće.” Baumeister je direktor advokatske kancelarije BK Baumeister & Kollegen, koji vodi pojedinačne i kolektivne tužbe protiv Mete zbog kršenja prava na zaštitu podataka. Pogođeni su svi korisnici interneta, bez obzira koriste li Metine usluge ili ne, kaže Baumeister. Drugim riječima, brisanje profila na Instagramu ili Facebooku ne pomaže.
Pogođen velik dio internetskih stranica
Danas se ovi poslovni alati mogu pronaći na bezbroj internetskih stranica. Među njima su popularni informativni i trgovački portali, ali i stranice za upoznavanje ili s erotskim sadržajem. “Procjenjuje se da se ovi alati koriste na najmanje 30 do 40 posto svih internetskih stranica u svijetu te na velikoj većini 100 najposjećenijih internetskih stranica u Njemačkoj”, utvrdio je Pokrajinski sud u Berlinu II.
Tako svaki klik i svaki unos podataka na stranicama koje nisu u vlasništvu Mete završava kod te kompanije, gdje se pohranjuje, analizira i dijeli – pri čemu nije poznato s kim. To uključuje imena, email adrese, telefonske brojeve, hobije, bračni status, politička uvjerenja, psihičke probleme i seksualne sklonosti – popis se može nastaviti unedogled.
“Meta može identifikovati svakog korisnika u svakom trenutku čim se kreće po stranicama trećih strana ili koristi aplikaciju, čak i ako se korisnik nije prijavio putem Instagrama ili Facebooka”, navodi se u presudi Pokrajinskog suda u Leipzigu.
Meta nije željela da komentirariše tužbe i optužbe za kršenje prava na zaštitu podataka na upit Deutsche Wellea.
Izgledi za uspjeh tužbi
Sve više ljudi postaje svjesno razmjera ovog virtualnog nadzora i pruža otpor. “U Njemačkoj se sada sprema ogroman talas zahtjeva za odštetu protiv Mete. Do početka marta 2026. gotovo 91.500 korisnika Facebooka i Instagrama pridružilo se kolektivnoj tužbi Udruženja za zaštitu potrošača”, izvještava kompanija za zaštitu potrošača Stiftung Warentest.
Dodatnih 300.000 ljudi angažovalo je advokate putem platforme meta-klage.de kako bi u njihovo ime zatražili odštetu. Samo u Njemačkoj oko 50 miliona ljudi ima račun na Metinim platformama i potencijalno se može pridružiti kolektivnoj tužbi. Baumeister navodi da je njegova kancelarija izgubila oko 90 posto prvih sudskih postupaka.
“Sporovi su izuzetno složeni, a velike korporacije vrlo uspješno koriste opsežnu i komplikovanu dokumentaciju kako bi smanjile spremnost sudova da se detaljno bave tim predmetima.”
Visina odštete razlikuje se od suda do suda
Iznosi dosuđenih odšteta nisu ujednačeni. Zemaljski sudovi u Mainzu i bavarskom Ellwangenu dosudili su po 10.000 evra odštete. Viši pokrajinski sud u Dresdenu odlučio je 3. februara 2026. u četiri paralelna postupka da Meta mora isplatiti po 1.500 eura svakom tužitelju. Viši pokrajinski sud u Münchenu procijenio je u decembru 2025. da je primjerena odšteta od 750 evra.
Presude još nisu pravosnažne. Sada je na redu njemački Visoki sud (BGH) u Karlsruheu, najviši građanski sud u zemlji. Očekuje se da će sljedeće godine donijeti odluku prema kojoj će se ravnati niži sudovi.
Očekuje se uticaj i na druge zemlje EU-a
Tužbe protiv Mete trenutno uglavnom podnose njemački korisnici interneta, ali slični postupci vode se i u Austriji. Ipak, odluka BGH-a mogla bi imati učinak i izvan njemačkih granica. “BGH kao najviši sud najveće evropske zemlje po broju stanovnika ima velik uticaj i na evropsko zakonodavstvo i sudsku praksu”, smatra Baumeister.
U najboljem slučaju za tužitelje, BGH bi mogao dosuditi odštetu i obavezati Metu da prestane prikupljati njihove podatke. Ipak, provođenje zabrane protiv kompanije sa sjedištem u inostranstvu vrlo je složeno, upozorava Baumeister.
Meta, čije je evropsko sjedište u Irskoj, u Evropi ostvaruje oko 50 milijardi evra prihoda godišnje – gotovo milijardu evra sedmično. Zato Baumeister vjeruje da “Meta odugovlači postupak i zna da će, sve dok ne postoje učinkovita sredstva za zaustavljanje kontrole, zarađivati milijardu evra sedmično i nastaviti s praksom sve dok to bude moguće. To je Metina strategija, vrlo jednostavno.”
I “saodgovorni” bi mogli snositi posljedice
Presuda BGH-a mogla bi uticati i na one koji integrišju poslovne alate na svojim internetskim stranicama. Iako su zasad tužbe podnesene samo protiv Mete, ni vlasnici stranica ne bi trebalo da se osjećaju sigurnima, jer bez njih ovako opsežno Metino prikupljanje podataka ne bi bilo moguće.
“Evropski sud već je utvrdio da postoji zajednička odgovornost između vlasnika internetskih stranica i Mete”, kaže Baumeister. Među tim saodgovornim subjektima nalazi se velik broj malih i srednjih preduzeća, koja bi novčane kazne pogodile mnogo teže nego Metu. Ako oni prestanu koristiti ove alate, cijeli sistem više neće funkcionisati.
