Tramp je istakao da novoobjavljena dokumenta pokazuju da je Kina sprovela, kako je naveo, “najveće kompromitovanje izbornih podataka u istoriji”, navodeći da je pribavila biračke dosijee koji sadrže imena, adrese, brojeve telefona, kontakt podatke i stranačku pripadnost američkih birača, prenio je CNN.
Prema njegovim tvrdnjama, Kina je navodno pokušala da oslabi njegovu prvu administraciju i da utiče na njegovu predsjedničku kampanju 2020. godine, kao i na izbore za Kongres 2018. godine.
“Kineska vlada je željela da izgubim izbore jer je znala da su mi njihove namjere jasne”, rekao je Tramp.
Predsjednik SAD iznio je i tvrdnju da informacije o navodno kompromitovanim biračkim podacima nisu bile dostavljene ni njemu ni Kongresu, iako su, prema njegovim riječima, američke obavještajne službe za njih znale još 2020. godine.
Tramp je rekao da njegova administracija obavještava savezne države čiji su izborni podaci, kako tvrdi, kompromitovani i da će preduzeti mjere radi bolje zaštite osjetljivih biračkih podataka.
Najavio je i da će Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD održati brifing o sajber-ranjivostima elektronskih izbornih sistema i sarađivati sa saveznim državama na otklanjanju poznatih tehničkih propusta prije predstojećih izbora za Kongres, prenosi CBS njuz.
Bijela kuća objavila dokumenta
Bijela kuća objavila je dokumenta, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, koja se odnose na moguće miješanje Kine u američke izbore, ranjivosti izbornog sistema, navode o biračima koji nisu državljani SAD i ranije procjene američkih obavještajnih službi o stranim uticajima.
Bijela kuća ističe da pomenuta dokumenta ukazuju na bezbjednosne slabosti američkog izbornog sistema pred predstojeće izbore za Kongres, dok istovremeno tvrdi da cilj objavljivanja nije ponovo osporavanje rezultata ranijih izbora, već unapređenje zaštite izbornog procesa.
Istovremeno, zvaničnici administracije tvrde da pojedine informacije godinama nisu bile dostupne najvišim američkim zvaničnicima, prenio je CNN.
Prema dokumentima, američke obavještajne službe navodno su još ranije procijenile da Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja posjeduju kapacitete za pristup pojedinim izbornim bazama podataka, poput centralizovanih registara birača i biračkih spiskova.
U izvještaju američkog Nacionalnog obavještajnog savjeta iz januara 2020. godine navodi se, međutim, da je zbog decentralizovanog načina organizacije izbora u SAD malo vjerovatno da bi eventualni sajber napad mogao da bude sproveden u obimu koji bi promijenio konačan izborni rezultat.
Bijela kuća je objavila i dokumenta u kojima se navodi da je Venecuela sprovela eksperiment na glasačkim mašinama kojim je, navodno, bilo moguće promijeniti glasove bez otkrivanja tokom naknadne kontrole.
Ta tvrdnja se povezuje sa navodima bivšeg šefa venecuelanske obavještajne službe Uga “El Polja” Karvahala, koji je priznao krivicu za trgovinu drogom i ranije podržavao Trampove tvrdnje o izborima iz 2020. godine.
Istovremeno, memorandum Centralne obavještajne agencije (CIA), sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti, navodi da je američka obavještajna zajednica još 2006. godine procijenila da Venecuela i kompanija Smartmatik nemaju mogućnost da utiču na rezultate izbora van teritorije Venecuele.
U dokumentu se dodaje da je Venecuela u slučajevima manipulisanja sopstvenim izborima to mogla da učini zahvaljujući pristupu izbornim sistemima iznutra, što nije primjenljivo na američki izborni sistem.
U dokumentima se navodi i da postoje poznate tehničke ranjivosti pojedinih izbornih sistema u SAD, ali da nije pronađen dokaz da je neka strana država ikada iskoristila te slabosti kako bi promijenila glasove ili rezultate izbora.
Kina pribavila više od 200 miliona dosijea američkih birača
Značajan dio objavljenih dokumenata odnosi se na navode o Kini.
Prema tvrdnjama Bijele kuće, Kina je između 2020. i 2024. godine pribavila više od 200 miliona dosijea američkih birača koji sadrže imena, adrese, brojeve telefona, podatke o vojnom statusu, stranačkoj pripadnosti i izlasku na izbore.
Administracija tvrdi da su podaci pribavljeni kupovinom, krađom, hakovanjem ili drugim nezakonitim metodama, iako se u tekstu navodi da pojedine savezne države legalno prodaju javno dostupne dijelove biračkih spiskova.
U jednom izvještaju iz 2019. godine navodi se da su kineski hakeri navodno kompromitovali biračke baze podataka osam saveznih država.
Istovremeno se navodi i da je Kina u tom periodu navodno bila usmjerena i na prikupljanje podataka iz zdravstvenih sistema, društvenih mreža, istraživačkih centara i kompanija iz oblasti odbrane, što odgovara ranijim procjenama američkih obavještajnih službi o kineskim sajber aktivnostima.
U dokumentu Nacionalnog obavještajnog savjeta iz oktobra 2020. godine navodi se da su aktivnosti Kine u vezi sa predsjedničkim izborima bile “ograničenog obima” i da su se svodile na početne korake.
Nakon izbora 2020. godine, tadašnji zvaničnici Kancelarije direktora Nacionalne obavještajne službe saopštili su da je Kina razmatrala mogućnost uticaja na izbore, ali je od toga odustala zbog bojazni da bi mogla da naruši odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Dokumenta se bave i pitanjem birača koji nisu američki državljani.
Prema navodima Bijele kuće, Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost procjenjuje da se u biračkim spiskovima nekoliko ključnih saveznih država nalazi najmanje 250.000 osoba koje nisu državljani SAD.
Objavljeni dokument navodi da se ti podaci odnose na Kaliforniju, Pensilvaniju, Nju Džerzi i Nevadu, ali istovremeno ukazuje da su korišćene komercijalne baze podataka, koje se smatraju manje pouzdanim od zvaničnih državnih evidencija.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost navelo je i da je, koristeći savezni sistem SAVE u 25 država i analizom više od 68 miliona biračkih prijava, utvrđeno da je oko 28.000 osoba koje nisu državljani bilo nezakonito registrovano za glasanje.
Istovremeno se u dokumentima navodi da nema pokazatelja da je zabilježen značajan porast broja stranih državljana koji su zaista glasali na saveznim izborima.
U tekstu se podsjeća da je glasanje stranih državljana na saveznim izborima nezakonito, ali da pojedine lokalne samouprave, uključujući San Francisko, dozvoljavaju osobama koje nisu američki državljani da glasaju isključivo na lokalnim izborima, poput izbora za školske odbore.
Direktor CIA: “Objavljivanje dokumenata treba da ojača povjerenje u izbore”
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.
Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.
“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, preneo je CNN.
CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.
Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikuje od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.
Kina odbacila Trampove optužbe o miješanju u američke izbore
Kina je odbacila optužbe predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da je pokušala da utiče na američke izbore i da je pribavila milione podataka o američkim biračima, ističući da se ne miješa u unutrašnje poslove drugih država.
Portparol Ambasade Kine u Sjedinjenim Američkim Državama u odgovoru za CNN naglasio je da se Kina dosljedno pridržava principa nemiješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja.
“Američki izbori su unutrašnje pitanje Sjedinjenih Američkih Država. Njihov ishod određuju glasovi američkog naroda”, naveo je portparol.
On je dodao da “Kina nikada nije i nikada neće intervenisati u predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama”.
Peking je i ranije u više navrata odbacivao optužbe o miješanju u izborne procese i politička pitanja koje su protiv njega iznosile Sjedinjene Američke Države, kao i Australija, Kanada i Velika Britanija.
Pojedini mediji nisu u cijelosti prenosili obraćanje
Pojedine američke televizijske mreže nisu u cijelosti prenosile Trampovo obraćanje, dok su pojedini mediji ocijenili da objavljeni dokumenti ne donose nove dokaze koji bi potvrdili njegove tvrdnje.
Mediji, među njima CNN, NPR i AP, ocijenili su da dokumenti koje je Bijela kuća objavila ne pružaju nove dokaze koji bi potvrdili Trampove tvrdnje o uticaju Kine na ishod izbora 2020. godine, navodeći da ranije procjene američkih obavještajnih službi nisu utvrdile da je došlo do manipulacije glasanjem ili brojanjem glasova.
