Svakoj velikoj turističkoj kompaniji trenutno nedostaje po nekoliko stotina radnika, pišu hrvatski mediji.
Kako na domaćem tržištu nema ljudi, jer je dobar dio sezonaca zbog korone prebjegao u druge sektore, odnosno snašao se s poslom u neizvjesnosti otvaranja turističkih objekata, sve nade polažu se u stranu radnu snagu, a to su prije svega radnici iz zemalja izvan Evropske unije, odnosno iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
Tu pak nastaje novi problem, jer procedura dobijanja radne dozvole nekad traje i do mjesec dana, a potrebe sektora mjere se sad već u satima. U proceduri, saznaje “Poslovni dnevnik” u MUP-u Hrvatske, trenutno je skoro 5.000 zahtjeva za radne dozvole, dakle toliko radnih mjesta je prazno i hitno čeka radnike.
“Dogodila se situacija za koju se ne može nikoga kriviti, poslodavci donedavno nisu mogli znati koliko će kadra trebati, kakva će biti situacija s pandemijom i mjerama, a radnici su se morali snaći. Procedure koje u normalnim godinama traju nekoliko mjeseci sada moramo rješavati puno brže. Nedostatak radnika trenutno je najveći izazov sektora, i trudimo se zajedno s institucijama doći do najboljih rješenja kako bi se ubrzale procedure, odnosno olabavili svi instrumenti zapošljavanja stranih radnika, kako bi se otvorili svi objekti za koje imamo potražnju”, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatskog udruženja turizma.
U idealnim uvjetima, procedura od zaprimanja zahtjeva do dobijanja radne dozvole trebalo bi ovih dana da traje maksimalno sedam dana. Ali, iako je za turizam ukinuta obaveza testa tržišta rada, sistem nije pripremljen ni ekipiran da u tako kratkom roku obavlja svu propisanu administraciju.
Kako je poznato, Zakonom o strancima koji je stupio na snagu 1. januara ukinute su kvote za zapošljavanje stranaca (državljana trećih zemalja izvan EU), već poslodavci prije zapošljavanja državljana trećih zemlja imaju obavezu zatražiti ima li takvih radnika na hrvatskom tržištu.
Stoga poslodavac prvo provodi test tržišta rada, a HZZ je dužan u roku od najkasnije 15 dana dostaviti poslodavcu rezultate testa tržišta rada. Ako se utvrdi da nema hrvatskog radnika koji ispunjava zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, poslodavac može podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad za tačno određenog državljanina treće zemlje.
Turizam je prepoznat kao djelatnost s deficitarnim zanimanjima, i nema obaveze testa tržišta rada, i tu su poslodavci dobili prednost, ali to nije dovoljno, jer slijede još procedure za utvrđivanje jesu li ispunjeni uslovi za davanje pozitivnog mišljenja za zapošljavanje te osobe za hrvatskog poslodavca, dodaje pomenuti portal.
Kompletna procedura
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu unutrašnjih poslova, oni nakon podnesenog zahtjeva za dozvolu za boravak i rad utvrđuju predstavlja li taj državljanin treće zemlje opasnost za javni poredak, nacionalnu bezbjednost i javno zdravlje, odnosno utvrđuje ima li taj državljanin treće zemlje zabranu ulaska i boravak u Hrvatsku te zabranu ulaska u Šengenski prostor, kao i da li je dostavio propisani dokaz da nije pravosnažno osuđen za krivična djela u matičnoj zemlji.
Rok za odlučivanje o zahtjevu za dozvolu za boravka i rad je 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, tokom kojeg HZZ utvrđuje jesu li ispunjeni uslovi za davanje pozitivnog mišljenja za zapošljavanje, a MUP utvrđuje jesu li sa sigurnosne strane ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za boravka i rad za tačno određenu osobu.
Portal saznaje da je MUP do 21. juna izdao 7.003 dozvola za boravak i rad za djelatnost turizam i ugostiteljstvo. Od toga je izdato 1.232 dozvola za novo zapošljavanje, 980 za produženje te 4.791 za sezonsko zapošljavanje.
Istovremeno, do 21. juna 2021. godine podneseno je 11.740 zahtjeva za dozvole za boravak i rad za djelatnosti turizam i ugostiteljstvo, što obuhvata i zahtjeve za novo zapošljavanje, produženje te sezonsko zapošljavanje.
“U stalnom sam kontaktu”
Drugim riječima, u proceduri je još gotovo 5.000 zahtjeva poslodavaca. Poređenja radi, u 2019. godini u turizmu je bilo zaposleno 20.000 stranih radnika, a proces zapošljavanja kretao je najkasnije u februaru.
“U stalnom smo kontaktu s predstavnicima udruga koji zastupaju interese poslodavaca, kako bi se detektirali mogući izazovi s kojima se suočavaju poslodavci, kao i pronašli moguća rješenja tih izazova u okviru zakonskih mogućnosti. Ministarstvo poduzima mjere kako bi se zahtjevi riješili u što kraćim rokovima, a s obzirom na povećani broj zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja, osobito u djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Osim aktivnosti koje poduzima Ministarstvo, kao i HZZ, preduvjet za što brže rješavanja zahtjeva je i na strani poslodavca. Jer zahtjevi koji nisu predani s potpunom dokumentacijom zahtijevaju dodatno vrijeme službenika, što u konačnici utječe i na razdoblje rješavanja zahtjeva koji su podneseni s potpunom dokumentacijom”, ističu u Ministarstvu.
(capital.ba)
