Dijabetes
Inzulin je hormon koji pomaže tijelu da glukozu iz krvi iskoristi kao izvor energije. Kod dijabetesa tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može efikasno koristiti, zbog čega raste nivo šećera u krvi. Dugotrajno povišen nivo šećera može oštetiti krvne sudove i nerve, što kod nekih ljudi utiče i na znojenje te sposobnost tijela da reguliše temperaturu. Zbog toga osobe s dijabetesom mogu biti osjetljivije na vrućinu.
Hipertireoza
Hipertireoza ili pojačan rad štitnjače stanje je u kojem štitnjača proizvodi više hormona nego što je tijelu potrebno. Najčešći je uzrok Gravesova bolest, a mogući su i čvorovi na štitnjači, upala štitnjače te prekomjeran unos joda. Jedan od mogućih simptoma je teško podnošenje vrućine. Mogu se pojaviti i pojačano znojenje, ubrzan rad srca, umor, slabost mišića i drhtanje ruku.
Trudnoća
Tokom trudnoće sasvim je moguće češće osjećati vrućinu. Tijelo prolazi kroz brojne promjene, povećava se volumen krvi, mijenja se metabolizam, a kako trudnoća napreduje, raste i količina toplote koju tijelo proizvodi. Zbog svega toga trudnice mogu biti osjetljivije na visoke temperature i češće osjećati da im je vruće.
Menopauza
Valunzi su jedan od najpoznatijih simptoma menopauze i perimenopauze. Riječ je o iznenadnom osjećaju toplote koji se najčešće širi licem, vratom i grudima, a često ga prati znojenje. Pojavljuju se zbog hormonalnih promjena koje utiču na način na koji tijelo reguliše temperaturu. Mogu se javiti tokom dana, ali i noću. Tada govorimo o noćnom znojenju, koje kod nekih žena može znatno narušiti kvalitet sna.
Anhidroza
Iako zvuči neobično, problem može biti i premalo znojenja. Anhidroza je stanje u kojem se osoba ne znoji dovoljno ili se uopšte ne može znojiti. Znojenje je jedan od glavnih načina na koje se tijelo hladi pa njegov izostanak može dovesti do slabijeg podnošenja vrućine. Uzroci mogu biti različiti, od određenih bolesti i oštećenja nerava do problema sa znojnim žlijezdama ili nekih lijekova.
Vrućica
Ako osjećaj vrućine prati povišena tjelesna temperatura, uzrok može biti vrućica. Najčešće se javlja kao odgovor organizma na infekciju, iako može imati i druge uzroke. Posebnu pažnju treba obratiti na visoku ili dugotrajnu temperaturu te na simptome poput otežanog disanja, zbunjenosti, ukočenog vrata, jakih glavobolja, upornog povraćanja, osipa ili izrazite slabosti. U takvim slučajevima potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
I lijekovi mogu biti uzrok
Određeni lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da reguliše temperaturu ili na znojenje. Među njima su neki antidepresivi, antipsihotici, lijekovi za krvni pritisak, diuretici, antikolinergici i drugi lijekovi. To može biti posebno važno tokom ljetnih vrućina i toplotnih talasa. Ako sumnjate da je osjećaj vrućine povezan s terapijom koju uzimate, nemojte je samostalno prekidati ili mijenjati, nego razgovarajte s ljekarom ili farmaceutom.
Kako pomoći sebi?
Ako vam je često vruće, način ublažavanja tegoba najprije zavisi od njihovog uzroka. Kod nekih ljudi mogu pomoći jednostavne promjene svakodnevnih navika.
Tokom vrućih dana birajte laganu i prozračnu odjeću, pijte dovoljno tečnostii, kada je moguće, boravite u rashlađenim prostorima. Veće fizičke napore na otvorenom bolje je planirati ujutro ili predveče, kada su temperature niže.
Osobama koje imaju valunge može pomoći izbjegavanje mogućih okidača poput alkohola, kofeina i jako začinjene hrane. Ako vas muči noćno znojenje, pokušajte održavati spavaću sobu ugodno rashlađenom i birati laganiju posteljinu.
Kako se brzo rashladiti?
Kada vam treba brzo olakšanje, može pomoći ventilator ili klimatizovani prostor, hladniji napitak te hladan oblog na vrat, čelo ili zapešća. Može pomoći i tuširanje mlakom ili ugodno hladnom vodom.
Kod velikih vrućina važno je pratiti kako se osjećate i ne forsirati fizičku aktivnost ako se pojave slabost, vrtoglavica ili mučnina.
Kada se obratiti ljekaru?
Neki ljudi jednostavno teže podnose toplotu ili se više znoje od drugih. Ali ako ste primijetili novu ili izraženu promjenu, stalno vam je vruće bez očitog razloga ili vam simptomi počinju ometati svakodnevni život i san, dobro je razgovarati s ljekarom.
Hitnu pomoć treba potražiti ako se uz izrazito pregrijavanje pojave zbunjenost, gubitak svijesti, otežano disanje, bol u grudima, izrazito ubrzan rad srca, jaka slabost ili vrlo visoka tjelesna temperatura. Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnu bolest povezanu s vrućinom i zahtijevaju brzo liječenje, prenosi Index.hr.
