Nepotpun oporavak pamćenja
Naučnici su analizirali rezultate iz 27 pretkliničkih studija na štakorima i miševima kako bi utvrdili koliko su trajni učinci na mozak, ponašanje i pamćenje. Fokusirali su se na to kako prelazak s prehrane bogate mastima i šećerom na zdraviju hranu utiče na kognitivne sposobnosti, prvenstveno pamćenje.
“Naši rezultati pokazuju da poboljšanje kvalitete prehrane zaista pomaže pamćenju”, kaže glavna autorka Simone Rehn, biopsiholog s Tehnološkog univerziteta u Sidneju (UTS). “Ali, ta poboljšanja nisu bila potpuna. Čak i nakon više nedjelja na zdravoj prehrani, pamćenje se nije vratilo na nivo zabilježenu kod životinja koje nikada nisu konzumirale nezdravu hranu.”
Šećer kao ključni ograničavajući faktor
Analiza je pokazala da su glodari, nakon što su prebačeni na zdraviju prehranu, postizali bolje rezultate na testovima pamćenja od onih koji su nastavili s nezdravom hranom. Međutim, drugi pokazatelji moždanih funkcija, poput opšte aktivnosti ili ponašanja povezanog s anksioznošću, nisu pokazala dosljedna poboljšanja, što sugeriše da su učinci specifični za pamćenje.
“Jasnije poboljšanje pamćenja uočili smo nakon što je prehrana bogata mastima zamijenjena zdravom”, navodi Rehn. “Ali, prehrana s visokim udjelom dodanog šećera, uključujući onu bogatu i mastima i šećerom, pokazala je vrlo malo znakova oporavka. To upućuje na to da bi šećer mogao biti ključni faktor koji ograničava oporavak pamćenja.”
Mozak na udaru nezdrave prehrane
Istraživanja na glodarima ključni su za izolovanje učinka prehrane na pamćenje, objašnjava viši autor studije Mike Kendig, takođe biopsiholog s UTS-a. “Kod ljudi se promjene u prehrani obično događaju istovremeno s promjenama u vježbanju, raspoloženju i dnevnim rutinama, što otežava izdvajanje učinaka same prehrane na funkciju mozga”, kaže Kendig.
Čini se da je u centru svega hipokampus, područje mozga ključno za učenje i pamćenje, ali i za regulaciju apetita. Ranije studije na ljudima već su povezale prehranu bogatu mastima i šećerom sa smanjenim volumenom i slabijom funkcijom hipokampusa, što nova analiza podržava. “Naši nalazi impliciraju da promjena prehrane prvenstveno poboljšava prostorno pamćenje zavisno od hipokampusa, naglašavajući dokaze da je hipokampus posebno osjetljiv na promjene u prehrani”, pišu istraživači, prenosi Index.
Poruka nije očajavati zbog već konzumiranog šećera, već prepoznati važnost smanjenja unosa što je prije moguće. “Postoji rašireno uvjerenje da su posljedice nezdrave prehrane lako poništive. Ovi rezultati sugerišu da je, barem kad je riječ o pamćenju, situacija možda složenija, posebno kod prehrane bogate dodatim šećerom”, zaključuje Kendig. “Poboljšanje kvaliteta prehrane i dalje se isplati. Ali, zaštita zdravlja mozga mogla bi zavisiti i od izbjegavanja dugotrajne izloženosti nezdravoj prehrani, umjesto da se pretpostavlja kako se njeni učinci uvijek mogu u potpunosti ukloniti.”
