Nakon tog dana živimo na ekološki dug – trošimo prirodni kapital brže nego što ga priroda može obnoviti, upozorila je u srijedu Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
“Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna”, istaknula je direktorica komunikacija u WWF-Adriji Petra Boić Petrač.
Stvarni trendovi, naglasila je, pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planete i dalje povećava. “Zbog toga 2026. godina, uprkos kasnijem datumu, predstavlja najveći nivo ekološkog prekoračenja ikad zabilježen”, istakla je Boić Petrač.
“Sutra ulazimo u ekološki dug. To znači da će 30. jula čovječanstvo potrošiti cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosistemi mogu obnoviti u jednoj godini. Nakon tog dana živimo na ekološki dug – trošimo prirodni kapital brže nego što ga priroda može obnoviti”, ističe WWF-Adria.
Prirodne resurse trošimo 73 posto brže nego što se obnavljaju
Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosistemi mogu obnoviti. Iz WWF-a upozoravaju da to dugoročno ugrožava stabilnost ekosistema, proizvodnju hrane i kvalitet života širom svijeta.
Iz WWF-a navode da su posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa.
Hrvatska u ekološkom dugu već od 25. aprila
Ističu da rješenja postoje – od smanjenja emisija stakleničkih gasova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa – ali da su za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne hitne i sistemske promjene u načinu proizvodnje, potrošnje i upravljanja prirodnim bogatstvima.
Prema podacima WWF-a, zemlje regije svoj ekološki dug započinju znatno prije globalnog datuma: Crna Gora je u dug zakoračila 20. aprila, Hrvatska 25. aprila, Bosna i Hercegovina dan kasnije, a Srbija 16. maja, prenosi Index.hr.
