U mnogim kulturama, vitke noge se dugo smatraju jednim od ključnih standarda lkepote. Neuspkeh u ispunjavanju ovih specifičnih očekivanja može stvoriti oskećaj neadekvatnosti. Međutim, sve veći broj naučnih dokaza ukazuje da je kritika usmkerena na “debele” butine ne samo nepravedna, već i pogrešna. Štaviše, snažnije butine mogu biti povezane sa dužim i zdravijim životom.
Mišićna masa kao ključ dugovječnosti
Iako se može činiti protivrječnim, podaci su ubjedljivi. Velika meta-analiza objavljena 2020. godine u časopisu British Medical Journal, koja je obuhvatila podatke više od dva i po miliona ljudi, otkrila je jasnu vezu.
Prema tom istraživanju, svako povećanje obima butina od pet centimetara povezano je sa smanjenjem rizika od prijevremene smrti iz bilo kog razloga za čak 18 odsto. Nasuprot tome, povećanje obima struka za 10 centimetara povezano je sa 11 odsto većim rizikom.
Stručnjaci naglašavaju da ključ nije u masnom tkivu, već u mišićima.
“Mišići su jedno od tri glavna tkiva u butinama, i postoje čvrsti dokazi koji povezuju veću mišićnu masu sa boljim zdravljem i dugovječnošću”, kaže Kler Stivs, profesorka na Kings koledžu u Londonu.
Veća mišićna masa pomaže tijelu da efikasnije reguliše nivo šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa dva, srčanih oboljenja i drugih hroničnih bolesti. To potvrđuju i ranije studije koje su tanje butine direktno povezale sa većom stopom smrtnosti.
Snaga nogu za zdrav mozak i imunitet
Prednosti snažnih nogu protežu se daleko izvan prevencije metaboličkih bolesti. One su fundamentalne za održavanje mobilnosti i nezavisnosti u starijem dobu.
“Mišići kvadricepsa su apsolutno neophodni za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kako starimo. Oni su ti koji nam omogućavaju da ustanemo sa stolice i hodamo”, objašnjava doktorka Stivs.
Gubitak mišićne mase povezan sa starenjem, stanje poznato kao sarkopenija, predstavlja ozbiljan rizik za starije osobe jer vodi ka slabosti i povećanom riziku od padova.
Umjesto promjene oblika butina, više pažnje treba posvetiti jačanju njihovih mišića
Iznenađujuće, snaga naših nogu direktno je povezana i sa tim koliko dobro naš mozak funkcioniše u starosti. Studija sprovedena na više od 300 parova blizanaca otkrila je da je onaj blizanac koji je na početku istraživanja imao jače noge, deset godina kasnije pokazao bolje kognitivne sposobnosti i očuvaniju strukturu mozga.
Naučnici vjeruju da je razlog u tome što aktivni mišići proizvode specifične hemijske supstance koje mogu dasmanje upalne procese i zaštititi neuronske mreže u mozgu.
Imuni sistem takođe ima koristi, jer su istraživanja pokazala da stariji ljudi koji redovno vježbaju imaju imunitet uporediv sa onim kod dvadesetogodišnjaka.
Kako ojačati butine: fokus na snagu, ne na veličinu
Fitnes trenerka Elizabet Dejvis savjetuje promjenu perspektive. Umjesto fokusiranja na promjenu veličine butina, trebalo bi se usredsrijediti na njihovu funkcionalnost i snagu.
“Ako ste godinama željeli da vaše butine budu drugačijeg oblika, vrijeme je da napustite tu ideju. Umjesto toga, koncentrišite se na ono što one mogu da urade za vas”, ističe Dejvisova i naglašava da butine mogu biti snažne bez obzira na to da li su male ili velike, a taj pristup ima i naučnu osnovu.
Prema njenim riječima, trening sa opterećenjem je najbolji način za povećanje snage. Dizanje tegova ne samo da jača mišiće, već i poboljšava gustinu kostiju, što pomaže u prevenciji osteoporoze.
Treba se usredsrijediti na funkcionalnost i snagu butina
Za početak, Dejvis predlaže vježbe za noge dva do tri puta nedjeljno. “Najvažnije je da razumijete sopstvene sposobnosti i da postepeno povećavate izazov”, savjetuje instruktorka. Dosljednost je ključ, čak i ako vježbanje nije uvijek omiljena aktivnost.
Nisu sve masti iste: uloga masnog tkiva
Važno je razumjeti da nisu sve tjelesne masti jednako štetne. Potkožna mast na butinama i kukovima je značajno manje opasna od visceralne masti, koja se nakuplja oko organa u stomaku. Kako objašnjava doktorka Stivs, visceralna mast može biti mnogo problematičnija, jer povećava rizik od dijabetesa tipa dva, srčanih bolesti i oboljenja jetre.
Istraživanja čak ukazuju da masnoća nataložena na donjem dijelu tijela može da pruži određeni vid zaštite, jer njene ćelije efikasno “zarobljavaju” štetne masne kiseline iz krvotoka.
Pored mišića i masti, treće važno tkivo u butinama su kosti. Kako starimo, održavanje snažnih kostiju postaje podjednako važno kao i održavanje mišića, a trening sa opterećenjem pozitivno utiče na oba aspekta zdravlja, piše BBC World, prenosi rts.rs.
