Hormoni i tjelesna reakcija na vrućinu
Biološki gledano, veći rizik za žene svodi se na dvije stvari: prirodne oscilacije u razinama hormona i tjelesni odgovor na vrućinu, koji se razlikuje od muškog, pojasnila je dr Arif. Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju se znojiti na višoj temperaturi. To umanjuje sposobnost brzog oslobađanja viška toplote i otežava procjenu kada je tijelo pod opterećenjem, jer se znoj ne vidi toliko na koži ili odjeći.
Ista istraživanja utvrdila su da žene imaju i višu tjelesnu temperaturu te veći postotak tjelesne masti od muškaraca, što djeluje kao dodatni izolacijski sloj. Kada se tome dodaju prirodne fluktuacije ženskih hormona, koje same po sebi remete sustave za regulaciju temperature u mozgu, opterećenje postaje još veće.
Nivoi estrogena i progesterona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može smanjiti sposobnost regulacije tjelesne temperature. Sve to predstavlja velik napor za kardiovaskularni sistem, posebno za vrućeg vremena.
Ali, nije samo biologija ta koja žene izlaže većem riziku, napominje dr Cat Pinho-Gomes, akademska savjetnica za javno zdravstvo. Naše socioekonomske okolnosti, poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće preuzimaju ulogu njegovateljica, mogu imati još veći uticaj na to koliko se dobro mogu brinuti o sebi za vrijeme velikih vrućina. Dob je takođe faktor.
Budući da žene u prosjeku žive duže od muškaraca, izloženije su zdravstvenim rizicima u starijoj dobi. Starije osobe podložnije su i demenciji, što može ograničiti sposobnost prepoznavanja žeđi, ili stanjima koja zahtijevaju diuretike, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.
Učinak vrućine na menstrualni ciklus
Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se usporedno s nivoima hormona, objašnjava dr Arif. Progesteron raste u drugoj polovici ciklusa, prije početka menstruacije, što može podići tjelesnu temperaturu i samo pridonijeti osjećaju nelagode. S početkom menstruacije, nivo estrogena pada na najnižu tačku, stavljajući veći pritisak na srce da ohladi tijelo.
“Imala sam normalno krvarenje, ali sam primijetila da sam puno umornija, imala sam vrtoglavice, osjećala tjeskobu i nisam mogla spavati”, rekla je za BBC Michaela Finn iz sjevernog Londona, koja je imala menstruaciju tokom toplotnog talasa krajem juna.
Charlie Paddock (27) kaže da su joj se menstrualni simptomi pogoršali te da se borila s ublažavanjem grčeva bez uobičajene pomoći termofora. “Smjene na poslu poklopile su mi se s tim danima. Već tokom jutarnjeg tuširanja osjetila sam slabost; morala sam biti realna i javiti da sam bolesna. Tijelo mi je bilo potpuno iscrpljeno, bolno i u grčevima”, ispričala je.
Paddock je dodala i da se “zamalo dvaput onesvijestila, a valunzi su bili nestvarni”, dok je Jess Allingham (26) bila “apsolutno iscrpljena, više nego inače” i imala “potpunu moždanu maglu”.
Dr Arif ističe da se gubitkom krvi tokom menstruacije gubi i željezo, što može uticati na san. Nizak željezo, što je posebno često kod žena s obilnim menstruacijama, utiče i na snabdijevanje kiseonikom, dajući kardiovaskularnom sistemu još više posla.
Pogoršanje simptoma menopauze
Valunzi i noćno znojenje česti su kod žena u perimenopauzi i menopauzi zbog smanjenja estrogena, navodi dr Arif. Isto se može dogoditi i ženama koje prolaze kroz hemijsku ili hiruršku menopauzu radi liječenja hormonalno osjetljivih karcinoma i drugih ginekoloških stanja. Tokom toplotnog talasa, valunzi i noćno znojenje mogu postati češći i jači.
“Zaista grozno, posebno noću”, tako je Hilary Serif (57) opisala svoje valunge tokom junskih vrućina. “Drijemate i onda vas odjednom pogodi. Već vam je vruće, nema nimalo olakšanja. To je kao dvostruki udarac. Hormonska nadomjesna terapija puno pomaže, ali ne može to posve kontrolisati.”
Dr Rosaline West (41), koja je u perimenopauzi, rekla je da je preživljavanje toplotnog talasa “bilo puko preživljavanje”. “Redovno sam mijenjala donje rublje, a na kraju smo prijateljica i ja potpuno odustale od grudnjaka zbog znojenja i te neugode.”
Trudnoća i toplotni stres
Trudnice teže regulišju tjelesnu temperaturu zbog povećane metaboličke topliote i potreba za tekućinom, što ih može učiniti podložnijima toplotnom stresu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Lancet. Hormoni ponovno igraju ključnu ulogu. Oscilirajući nivoi progesterona u ranoj i srednjoj trudnoći mogu povisiti tjelesnu temperaturu, dok se u kasnijim fazama ona spušta.
Veličina tijela takođe čini razliku. “Očito, postoji veće kardiovaskularno opterećenje na tijelo što ste veći, jer nosite ljudsko biće u sebi”, objasnila je dr Arif. Istraživanja takođe sugerišu da toplotni stres može povećati vjerovatnost nepovoljnih ishoda za majku i dijete.
“Biti u visokoj trudnoći usred ljeta, to je pakao. Doslovno pakao”, kaže Jess Bloom (35), koja očekuje dijete krajem jula. Ispričala je da je razmišljala o spavanju na kuhinjskom podu i da se svaku večerkupa u hladnoj vodi. “Ponekad bi mi se u kadi pridružio sladoled”, dodala je.
Kako prepoznati opasnost i zaštititi se
Izloženost vrućini povezana je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, posebno među ženama. Tokom toplotnih talasa, dodatno opterećenje na srce može uzrokovati snižavanje krvnog pritiska, što u kombinaciji s gubitkom tekućine i soli znojenjem može dovesti do toplotne iscrpljenosti. Ako krvni pritisak padne prenisko, raste i rizik od srčanog udara.
Dr Arif savjetuje: “Prepoznajte znakove toplotne iscrpljenosti i toplinskog udara, pijte puno tekućine, koristite ventilatore i rashladne obloge. Vježbajte prije izlaska sunca ili nakon zalaska. Koristite kremu za sunčanje i pratite svoje menstruacije.”
“Vrućinu tretirajte kao test opterećenja za kardiovaskularni sistem”, rekla je. “Usporite, brinite o svom tijelu.” Takođe je pozvala poslodavce, kolege i donosioce politika da budu svjesniji osjetljivosti žena na vruće vrijeme, prenosi Index.hr.
Dr Pinho-Gomes se složila, dodajući: “Potrebno nam je više žena za stolom za donošenje odluka, na pozicijama moći i uticaja”, koje će biti svjesnije potreba žena. “Ovo nije ženski problem”, zaključila je dr Arif. “Ovo je društveni problem. Ako ga riješimo za žene, riješit ćemo ga za sve.”
