“Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proširenje”, izjavila je komesarka Kos na Konferenciji ambasadora RH u Zagrebu. U govoru je predstavila ključne elemente nadolazeće revizije politike proširenja. Tom se inicijativom, koja je dugo bila zapostavljena, analizira kako bi funkcionisala Evropska unija s više od 30 članica. Komisija je aktuelizovala to pitanje kako bi preuzela vodstvo uoči važne rasprave čelnika EU koja se očekuje u oktobru.
Prema mišljenju slovenačke komesarke, EU se nalazi pred novim helsinškim trenutkom. Aludirala je na sastanak evropskih vođa u glavnom gradu Finske kojim je omogućeno veliko proširenje nakon Hladnog rata, kada je Uniji pristupilo deset novih država.
Kos je posebno izdvojila brz napredak Crne Gore, koja je najdalje odmakla u pregovorima, kao i uspjeh Albanije u ispunjavanju ključnih uslova iz područja vladavine prava. Istakla je i značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije te odluku Islanda da reaktivira svoj pristupni proces.
“Komisija će predstaviti ideje o tome kako se Evropska unija mora pripremiti za trenutak kada se kandidati približe završnoj fazi pregovora”, rekla je Kos. “Vjerujem da moramo riješiti četiri ključna pitanja kako bismo na najvišem nivou postigli saglasnost o prijemu novih članica.”
Unutrašnje reforme
Komesarka smatra da će proširena Unija trebati značajne reforme kako bi ostala funkcionalna i sposobna za brzo prilagođavanje u krizama. Naglasila je da se promjene u donošenju odluka i institucionalnoj strukturi mogu sprovesti bez izmjena osnovnih ugovora. Na taj bi se način izbjegli dugotrajni pregovori i neizvjesna ratifikacija u državama članicama.
“Moramo to iskoristiti da pojednostavimo i fleksibilizujemo donošenje odluka. To bi moglo značiti smanjenje broja područja gdje jedna država može blokirati sve druge, ali i smanjenje naših institucija”, izjavila je Kos.
Ukazala je i na mehanizam pojačane saradnje, koji manjoj grupi država EU omogućava napredovanje s određenom inicijativom ako ostale članice za to nisu spremne. Taj se mehanizam već primjenjivao u područjima poput Šengena i evra.
Demokratski zaštitni mehanizmi
Drugi element koji je komesarka istaknula jest jačanje postojećih zaštitnih mjera. Cilj je spriječiti da nove članice zabilježe pad demokratskih standarda i vladavine prava. Tu su ideju predložile pet država osnivačica EU, koje su kao primjer navele iskustvo s Mađarskom pod Viktorom Orbanom.
“Moramo ići korak dalje. Moramo obezbijediti da ne primimo trojanske konje, ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Iskustvo nam je pokazalo da su potrebni jači zaštitni mehanizmi kojima ćemo spriječiti, a po potrebi i ispraviti, kršenja osnovnih načela i vrijednosti naše Unije”, rekla je Kos.
Prijedlog je ipak kontroverzan jer bi se mogao kositi s temeljnim načelom EU o jednakosti država članica i potencijalno stvoriti članice drugog reda. Crnogorski ambasador pri EU Petar Marković izjavio je za Euronews da bi Podgorica podržala takve mjere, ali uz uslov da se temelje na objektivnim kriterijumima i procjenjuju za svaki pojedini slučaj.
“Takve su mjere nužnost, a ne opcija. One su ključne za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar Unije kako bismo mogli prihvatiti nove članice”, dodala je Kos. Napomenula je i da bi stroži mehanizmi mogli olakšati sam proces ratifikacije.
Metodologija proširenja
Nekoliko zemalja EU, prvenstveno Francuska i Njemačka, takođe je predložilo reviziju metodologije proširenja. Akcenat je na postepenoj integraciji, koja bi kandidatima ponudila konkretne koristi već u ranijim fazama procesa.
“Proširenje EU mora se razvijati kako bi odgovorilo na današnju stvarnost”, rekla je Kos. Upozorila je da pristupni proces može trajati decenijama, što protivnici EU mogu iskoristiti za politički pritisak i opstrukciju. “Zato moramo napustiti logiku sve ili ništa. Potreban nam je strukturiraniji pristup da nadoknadimo vrijeme kojeg više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine za postepenu integraciju”, izjavila je.
Hitna potreba za promjenom metodologije uglavnom proizlazi iz početka pristupnog procesa s Ukrajinom. Evropski glavni gradovi strahuju da će neki oblik članstva i bezbjednosne garancije morati biti dio budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, čime bi se obezbijedilo da Kijev ostane u evropskoj sferi uticaja.
Kos je napomenula da kandidati već sada mogu ostvariti neke rane pogodnosti, kao što je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA) ili povezivanje na energetsku mrežu Unije. “To su pozitivni koraci, ali nisu dovoljni”, dodala je.
Prelazne mjere
Na kraju, komesarka za proširenje napomenula je da Brisel mora razumjeti uticaj novih članica na postojeće države i zaštititi interese Unije od mogućih rizika. “Imamo iskustva s dalekosežnim prelaznim mjerama koje obezbjeđuju neometanu integraciju novih članica. Isto tako, moramo obezbijediti da budžet EU i dalje može finansirati naše prioritete”, dodala je.
Pitanje uključivanja novih država u budžet EU izaziva nesuglasice među evropskim vladama, što dodatno komplikuje već napete pregovore o sljedećem višegodišnjem finansijskom okviru, prenosi Index.hr.
