Campi Flegrei, velika aktivna kaldera zapadno od Napulja, već decenijama pokazuje znakove vulkanske aktivnosti. Tlo se podiže, bilježe se zemljotresi, a mijenjaju se i parametri povezani sa gasovima i hidrotermalnim sistemom.
Posljednja poznata erupcija dogodila se 1538. godine, kada je u blizini Pocuolija nastao vulkanski čunj Monte Nuovo.
Gotovo pet vijekova kasnije, Campi Flegrei ostaje aktivan vulkanski sistem koji naučnici kontinuirano prate.
Sadržaj teksta
Kora je oslabljena
Istraživanje naučnika sa University College London i italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV), objavljeno 2023. godine, pokazalo je da ponovljene epizode podizanja tla mogu postepeno oslabiti gornji dio Zemljine kore iznad vulkanskog sistema.
Prema rezultatima istraživanja, stijene više ne reaguju na nakupljanje pritiska samo elastičnim savijanjem. Kako se naprezanje povećava, sve veću ulogu imaju pucanje i pomjeranje duž postojećih ili novih pukotina.
Istraživači su procijenili da je efektivna zatezna čvrstoća kore u području aktivne deformacije smanjena približno dva i po do tri puta u odnosu na stanje prije intenzivnih deformacija iz perioda osamdesetih godina.
Autori istraživanja, međutim, naglašavaju da slabljenje kore ne znači da je pucanje neizbježno, niti samo po sebi predstavlja dokaz da će doći do erupcije.
Šta se događa ispod površine?
Campi Flegrei je kaldera prečnika oko 13 kilometara koja obuhvata područje zapadno od Napulja i prostire se i ispod mora.
Tokom posljednjih decenija zabilježeno je više značajnih epizoda podizanja tla. Posebno izražene bile su tokom perioda 1950–1952, 1969–1972. i 1982–1984. godine, dok je nova faza dugotrajnog izdizanja počela nakon 2000. godine.
Prema naučnim istraživanjima, u deformacijama učestvuju i magma i fluidi pod pritiskom.
Studija objavljena 2024. godine ukazala je na to da magma koja se podiže iz dubine od najmanje oko osam kilometara u konačnici pokreće dio sadašnjih deformacija. Istraživači su istovremeno identifikovali plići izvor deformacije koji se tokom posmatranog perioda pomjerao sa približno 5,9 na 3,9 kilometara dubine.
To, međutim, nije dokaz da magma trenutno ide prema površini niti da će erupcija uskoro uslijediti.
Najjači instrumentalno zabilježeni zemljotres
Seizmička aktivnost na području Campi Flegreija ponovo je privukla pažnju tokom 2026. godine.
Prema podacima INGV-a, 31. jula registrovan je zemljotres magnitude Md 4,7 ± 0,3, koji je predstavljao događaj najveće energije zabilježen instrumentalnim mjerenjima na području Campi Flegreija.
Nakon glavnog zemljotresa uslijedio je seizmički roj. INGV je tokom narednog perioda registrovao više od 400 zemljotresa povezanih sa tom epizodom.
Zemljotres i naknadni potresi dio su procesa koji se detaljno prati kroz stalni monitoring vulkanskog područja.
Šta pokazuju najnovija mjerenja?
Pored zemljotresa, naučnici prate deformaciju tla, kao i hemijski sastav i količinu gasova koji izlaze iz sistema.
Prema dugoročnim mjerenjima INGV-a, bilježe se promjene povezane sa hidrotermalnim sistemom, uključujući zagrijavanje i povećan protok fluida, dok se istovremeno nastavlja dugotrajno podizanje tla.
Svi ovi podaci važni su za razumijevanje ponašanja vulkanskog sistema, ali nijedan od njih sam za sebe ne znači da će doći do erupcije.
Zbog toga stručnjaci prate kombinaciju više parametara i njihovo ponašanje kroz vrijeme.
Da li prijeti erupcija?
Trenutno nema potvrde da neposredna erupcija predstoji.
Prema aktuelnim podacima INGV-a, Campi Flegrei nalazi se na žutom nivou upozorenja. To znači da se određeni parametri nalaze iznad uobičajenih vrijednosti i da se vulkanski sistem nalazi u stanju pojačane aktivnosti, zbog čega je potrebno stalno praćenje.
Žuti nivo upozorenja, međutim, ne znači da je erupcija neizbježna niti da je neposredno predstoji.
Naučnici razmatraju više mogućih scenarija. Aktivnost može oslabiti, pukotine se mogu povremeno otvarati i zatvarati, a deformacije tla mogu se nastaviti bez prelaska u erupciju.
Čak ni eventualno pucanje dijela kore ne bi automatski značilo da će magma izbiti na površinu. Za erupciju bi bio potreban dodatni proces kojim bi magma pronašla odgovarajući put kroz stijene do površine.
Sistem se mijenja, ali nema odbrojavanja do erupcije
Campi Flegrei pokazuje znakove dugotrajnih promjena. Zemljotresi, podizanje tla, gasovi, fluidi i magma dio su složenog sistema koji se nalazi pod stalnim nadzorom naučnika.
Istraživanja pokazuju da je dio kore oslabljen i da se način na koji ona reaguje na pritisak promijenio.
Ali to nije isto što i najava erupcije.
Najvažnija poruka aktuelnih mjerenja jeste da Campi Flegrei ostaje aktivan i promjenljiv vulkanski sistem koji zahtijeva stalno praćenje. Prema trenutno dostupnim podacima INGV-a, nema pokazatelja koji bi ukazivali na neposrednu erupciju.
