Prema Rojtersu, cijena Brent nafte danas je porasla na oko 97 dolara po barelu, približavajući se nivou od 100 dolara. Razlog su nove eskalacije sukoba između SAD i Irana i sve veći problemi u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz.
Za Evropu je to posebno loša vijest jer skuplja energija vrlo brzo povećava troškove transporta, proizvodnje i grijanja, a zatim se može preliti i na cijene hrane i drugih proizvoda.
Evropska centralna banka pred teškim izborom
Inflacija u evrozoni u avgustu je ponovo prešla tri odsto, prvenstveno zbog rasta troškova energije, čime je dodatno povećan pritisak na Evropsku centralnu banku.
Prema očekivanjima ekonomista koje je anketirao Rojters, ECB bi na sjednici 10. septembra mogla ponovo povećati kamatne stope za 0,25 procentnih poena.
Još prije nekoliko dana većina ekonomista očekivala je da bi to moglo biti posljednje povećanje. Međutim, novi rast cijena energenata mijenja sliku.
Njemačka banka sada očekuje da bi ECB mogla povećati kamate i u decembru, upravo zbog rizika da skuplja energija duže zadrži inflaciju iznad cilja centralne banke.
Evropske berze pod pritiskom
Rast cijena nafte već se odrazio na evropska finansijska tržišta.
Rojters navodi da su evropske berze danas oslabile, dok su ulagači sve zabrinutiji zbog kombinacije viših cijena energije, inflacije i političke nestabilnosti.
Njemački DAX pao je oko 0,3 odsto, dok je širi evropski indeks STOXX 600 oslabio oko 0,1 odsto.
Poseban problem predstavlja činjenica da bi ECB, ukoliko inflacija nastavi rasti, mogla biti primorana da zadrži visoke kamate duže nego što se ranije očekivalo.
To bi dodatno poskupjelo kredite i otežalo ulaganja kompanija, dok bi potrošnja građana mogla biti slabija.
Šta to znači za građane?
Najvidljivija posljedica mogla bi ponovo biti na benzinskim pumpama.
Ako se visoke cijene nafte zadrže, evropski potrošači mogu očekivati veće troškove goriva, ali i postepeno poskupljenje proizvoda čiji transport zavisi od nafte.
Zbog toga novi rast cijena energije predstavlja rizik za životni standard, posebno u zemljama koje već osjećaju pritisak visokih troškova života.
Problem nije samo evropski
Pritisak se osjeća i na drugim velikim svjetskim tržištima.
U Sjedinjenim Američkim Državama snažan rast zaposlenosti povećao je očekivanja da bi Federalne rezerve mogle zadržati strožu monetarnu politiku, dok tržišta čekaju novi podatak o američkoj inflaciji.
U Aziji je pažnja usmjerena na Japan, gdje jačanje jena i očekivanja novih poteza tamošnje centralne banke dodatno utiču na svjetska finansijska tržišta.
Ipak, za Evropu je trenutno najvažnije pitanje koliko će dugo trajati energetski šok.
Ako se cijena nafte približi ili pređe 100 dolara, centralne banke mogle bi se naći u nezgodnoj situaciji: borba protiv inflacije tražiće više kamate, dok bi više kamate istovremeno mogle dodatno usporiti već osjetljiv evropski privredni rast.
