Google ulaže u vještačku inteligenciju
Google je u aprilu počeo izgradnju svog prvog data centra u Austriji. Kompleks se gradi na području od oko 50 hektara u Kronstorfu, opštini sa oko 3.500 stanovnika, a početak rada planiran je za 2027. godinu.
Kompanija navodi da će centar odgovoriti na sve veću potražnju za uslugama u oblaku i vještačkom inteligencijom. Na samoj lokaciji trebalo bi da bude zaposleno oko 100 ljudi, dok Google očekuje hiljade dodatnih radnih mjesta u široj regiji.
Pokrajinski guverner Gornje Austrije Tomas Štelcer rekao je prilikom postavljanja kamena temeljca da će projekat biti “snažan signal za Gornju Austriju kao poslovnu i inovacionu lokaciju”, piše Euronews.
Struja je jedan od glavnih problema
Data centri zahtijevaju ogromne količine električne energije jer hiljade servera rade neprekidno, dok sistemi za hlađenje dodatno povećavaju potrošnju.
Prema podacima mrežnog operatera Netz Oberösterreich, prva faza Googleovog centra mogla bi trošiti do 1,31 teravat-čas godišnje. To je približno koliko godišnje potroši 375.000 domaćinstava.
Google je u međuvremenu podnio zahtjev za drugu fazu projekta. Ako bi cijeli kompleks dostigao planirani kapacitet od 500 megavata, procjena je da bi godišnja potrošnja mogla doseći čak 4,4 teravat-časa. Poređenja radi, cijela Gornja Austrija potrošila je 2024. godine oko 14 teravat-časova električne energije.
To znači da bi potencijalni puni kapacitet ovog jednog centra predstavljao značajan dio potrošnje cijele pokrajine.
Šta će biti sa vodom?
Druga velika tema je hlađenje servera.
Google za Kronstorf planira koristiti vodu iz podzemnog toka povezanog sa rijekom Ens. Kompanija navodi da će se voda koristiti u zatvorenim sistemima i da će se količine i temperatura vode kontinuirano kontrolisati. Maksimalno dozvoljena količina zahvata u punom kapacitetu iznosi 15.200 kubnih metara dnevno, dok bi stvarna potrošnja u redovnom radu trebalo da bude manja.
Austrijske vlasti navode da će se količina zahvaćene i vraćene vode, kao i njena temperatura, kontinuirano pratiti. Prema procjenama iz postupka odobravanja, uticaj na temperaturu rijeke nakon miješanja trebalo bi da bude minimalan.
Kritičari, međutim, upozoravaju da se projekat razvija u trenutku kada su visoke temperature i suše već izazov za vodene ekosisteme.
Zašto građani protestuju?
Dio stanovnika i ekoloških organizacija traži veću transparentnost oko projekta, posebno kada je riječ o potrošnji vode i struje, uticaju na rijeku i budućem širenju kompleksa.
Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da za projekat nije bila potrebna klasična procjena uticaja na životnu sredinu prema austrijskom zakonu. Pokrajinske vlasti su još 2020. utvrdile da projekat ne potpada pod pragove koji bi zahtijevali takvu proceduru.
Kritičari zato traže promjene pravila kako bi veliki data centri ubuduće bili obuhvaćeni strožim ekološkim procedurama.
Austrija nije jedina
Slična rasprava vodi se širom Evrope i svijeta. Nagli razvoj vještačke inteligencije stvara potrebu za sve većim brojem data centara, ali oni istovremeno postaju veliki potrošači električne energije i vode.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje gdje će se graditi nova postrojenja, ko će plaćati potrebnu infrastrukturu i kako pomiriti razvoj AI tehnologije sa zaštitom životne sredine.
U Kronstorfu se tako vodi rasprava koja će se vjerovatno ponavljati u mnogim evropskim gradovima: koliko resursa društvo treba da izdvoji za novu digitalnu infrastrukturu i ko treba da snosi njen ekološki i energetski trošak?
