PISA ne mjeri koliko djeca čitaju knjige, već koliko dobro razumiju ono što čitaju, mogu li pronaći i povezati informacije, procijeniti sadržaj i razmišljati o pročitanom.
Slovenija i Hrvatska na vrhu regiona
Među zemljama regiona koje su učestvovale u PISA 2025, najviši rezultat u čitalačkoj pismenosti ima Slovenija sa 484 boda.
Ipak, njen rezultat je slabiji nego 2022. godine. OECD navodi da je čitalačka pismenost u Sloveniji 2025. bila niža nego u ranijim PISA ciklusima prije 2022. godine.
Hrvatska je ostvarila 476 bodova, takođe iznad prosjeka OECD-a od 461 boda. I u Hrvatskoj je zabilježen pad u odnosu na prethodno istraživanje.
Austrija iznad prosjeka, ali uz pad
Austrijski učenici ostvarili su 467 bodova, što je nešto iznad prosjeka OECD-a.
Međutim, rezultat je slabiji nego 2022. godine. Prema OECD-u, oko 72 odsto austrijskih učenika dostiglo je najmanje drugi nivo čitalačke pismenosti, u poređenju sa 69 odsto učenika u prosjeku OECD-a.
Drugi nivo smatra se osnovnim nivoom na kojem učenik može da pronađe jednu ili više informacija u tekstu, razumije njegovu glavnu ideju i poveže informacije sa osnovnim znanjem.
Srbija pala za 26 bodova
Srbija je ostvarila 415 bodova, što je 46 bodova manje od prosjeka OECD-a.
U odnosu na PISA 2022, rezultat je pao za 26 bodova.
OECD navodi da je testiranje u Srbiji 2025. održano u septembru i oktobru, umjesto uobičajenog perioda u martu i aprilu, u okolnostima štrajkova učenika i nastavnika. Organizacija je ipak ocijenila da su podaci dovoljno kvalitetni za objavljivanje.
Crna Gora napredovala
Crna Gora je ostvarila 418 bodova.
Za razliku od većine zemalja u regionu, njen rezultat je poboljšan u odnosu na 2022. godinu. OECD navodi da su rezultati Crne Gore tada bili bolji u sva tri glavna područja PISA testiranja – matematici, čitanju i prirodnim naukama.
Ipak, Crna Gora je i dalje ispod prosjeka OECD-a. Najmanje drugi nivo čitalačke pismenosti dostiglo je 55 odsto učenika, u poređenju sa 69 odsto u prosjeku OECD-a.
Sjeverna Makedonija daleko ispod prosjeka
Sjeverna Makedonija ostvarila je 357 bodova.
Samo 26 odsto učenika dostiglo je najmanje drugi nivo čitalačke pismenosti, dok je prosjek OECD-a 69 odsto.
Prema OECD-u, rezultat Sjeverne Makedonije u čitanju nije se značajno promijenio u odnosu na 2022. godinu.
A gdje je BiH?
Bosna i Hercegovina nije učestvovala u PISA 2025, pa za nju nema rezultata u ovom ciklusu.
Zbog toga se BiH ne može direktno porediti sa zemljama koje su učestvovale u najnovijem istraživanju.
PISA 2025 obuhvatila je 91 zemlju i ekonomiju. Prema OECD-u, prosječan rezultat u čitalačkoj pismenosti na nivou organizacije pao je za oko 14 bodova u odnosu na 2022. godinu i najniži je od početka PISA mjerenja.
Rezultati tako pokazuju ne samo razlike među zemljama već i širi problem pada nivoa čitalačke pismenosti među petnaestogodišnjacima. Pitanje nije samo koliko učenici čitaju, već koliko dobro razumiju, tumače i procjenjuju informacije koje pročitaju.
