Kako prenosi DPA, Denkinger smatra da društvu ne koristi stav prema kojem starenje samo po sebi treba liječiti ili zaustaviti.
“Naravno da postoje bolesti povezane sa godinama, ali proglašavati samo starenje patološkim procesom veoma je opasno”, rekao je Denkinger, koji vodi gerijatrijsku kliniku i Institut za gerijatrijska istraživanja Univerzitetske klinike u Ulmu.
Sve popularnija potraga za dugovječnošću
Njegova kritika odnosi se prije svega na takozvani “longevity” trend, odnosno nastojanje da se biološko starenje uspori i produži period života u dobrom zdravlju.
Za razliku od klasičnog antiejdžinga, koji je uglavnom usmjeren na izgled, longevity industrija nudi različite proizvode i metode za koje se tvrdi da mogu usporiti procese starenja.
Denkinger, međutim, upozorava da za brojne takve preparate nema dovoljno dokaza.
Kao primjer navodi određene peptide za koje se tvrdi da mogu podmladiti tkivo.
“Za sve to nema dokaza, najviše postoje saznanja iz eksperimenata na životinjama”, rekao je.
“Ne postoji proizvod za koji je dokazano da ljudima produžava život”, dodao je profesor.
Šta zaista pomaže
Denkinger ne dovodi u pitanje želju ljudi da dugo žive i ostanu zdravi. Problem vidi u tome što se naučno nedokazane metode predstavljaju kao rješenje za usporavanje starenja.
Prema njegovim riječima, postoje mnogo jednostavniji načini da se doprinese zdravom starenju: redovno kretanje, uravnotežena ishrana, nepušenje, umjeren unos alkohola, preventivni pregledi i održavanje društvenih kontakata.
O temi starenja i savremenim pristupima gerijatriji biće riječi i na konferenciji koja će od 23. do 26. septembra okupiti oko 1.000 gerijatara i gerontologa u Frankfurtu.
Među temama biće nove terapije za Alchajmerovu bolest, uticaj klimatskih promjena na starije osobe, tehnologija u njezi i mogućnosti za što samostalniji život starijih ljudi. Jedna od tema biće i pitanje: “Da li je starenje bolest?”
