ISW naglašava da ovo nije predviđanje da će Rusija izvesti takav napad, već model koji treba da pokaže kako bi ograničena ruska operacija mogla izgledati i sa kakvim bi se problemima NATO suočio.
Institut istovremeno navodi da je velika ruska invazija na članicu NATO-a trenutno malo vjerovatna, dok je Moskva potpuno angažovana u ratu protiv Ukrajine. Ipak, ocjenjuje da bi Rusija mogla pokušati ograničenu operaciju koja ne bi imala za cilj osvajanje velikog dijela teritorije, već testiranje spremnosti saveza.
Zauzimanje Narve i proglašenje “Narvske Narodne Republike”
Prema scenariju ISW-a, ruski agenti koji se već nalaze u Narvi zauzeli bi ključne objekte, među njima muzej i gradsku vijećnicu, kao i dio prostora uz obalu i most preko rijeke Narve.
Potom bi proglasili “Narvsku Narodnu Republiku” i zatražili od Moskve da zaštiti ruske građane na toj teritoriji.
Kremlj bi, prema scenariju, tvrdio da nije riječ o ruskom napadu na NATO, već o unutrašnjem sukobu izazvanom navodnim progonom ruskog stanovništva u Estoniji. Moskva bi mogla saopštiti da ruske bespilotne letjelice i protivvazdušni sistemi štite ruske građane sa teritorije Rusije, dok kopnene snage formalno ne ulaze u Estoniju.
Estonske snage pokušale bi da povrate zauzete objekte, ali bi ih ruski dronovi napadali sa ruske teritorije. Ruski operativci u Narvi koristili bi i vlastite taktičke dronove.
Dronovi bi imali ključnu ulogu
ISW u scenariju predviđa da bi Rusija prije eventualne operacije mogla približiti jedinice bespilotnih letjelica području Sankt Peterburga i granice sa Estonijom.
Među njima bi bili dronovi sa dometom većim od 60 kilometara, uključujući letjelice kojima se upravlja putem optičkih vlakana, kao i druge bespilotne letjelice i lutajuća municija.
Istovremeno bi manje grupe ruskih specijalnih i drugih elitnih kopnenih jedinica mogle biti raspoređene u blizini granice. ISW, međutim, naglašava da se u takvom scenariju ne bi očekivalo veliko i lako uočljivo gomilanje ruskih kopnenih snaga.
Najveći problem bio bi odgovor NATO-a
Cilj Moskve, prema analizi ISW-a, ne bi bio samo zauzimanje Narve. Jedan od ključnih ciljeva bio bi stvaranje situacije u kojoj bi NATO morao odlučiti da li će aktivirati Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
Član 5 predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice, ali način odgovora zavisi od odluka saveznika.
Rusija bi, prema scenariju, pokušala da predstavi sukob kao unutrašnje pitanje Estonije i da istovremeno izazove nesuglasice među članicama NATO-a.
Poseban problem mogla bi predstavljati podjela između SAD i evropskih saveznika oko toga koliko treba da budu uključeni u odbranu evropskog dijela NATO-a. ISW navodi da bi političke konsultacije i neslaganja mogli usporiti donošenje odluka.
Šta bi Rusija željela da izbjegne?
Prema ISW-u, Moskva bi u ovakvom scenariju pokušala da izbjegne situaciju koja bi dovela do velike i otvorene konfrontacije sa NATO-om.
Operacija bi zato bila zamišljena tako da ne zahtijeva angažovanje velikog broja ruskih kopnenih snaga i da ne ugrozi ruske vojne napore u Ukrajini.
Istovremeno, Kremlj bi pokušao da izbjegne veliki odgovor NATO-a, uključujući dugoročno gomilanje savezničkih snaga na ruskim granicama i široke napade na ciljeve u Rusiji.
ISW upozorava da bi, uprkos tome, najveći rizik za Moskvu bio pogrešna procjena reakcije evropskih zemalja i NATO-a.
Rusija trenutno ne gomila vojsku uz Estoniju
ISW navodi da nema velikog ruskog gomilanja kopnenih snaga uz granicu sa baltičkim državama koje bi ukazivalo na pripremu velike invazije.
Ipak, kao mogući pokazatelj pripreme za ograničenu operaciju navodi se nekoliko stvari: pojačavanje propagande o navodnom progonu ruskog stanovništva u Estoniji, povećanje broja ruskih dronova u području Sankt Peterburga, aktiviranje komunikacionih repetitora, ograničeno premještanje kopnenih snaga i aktivnosti ruskih tajnih mreža u Estoniji.
Institut posebno navodi da je Rusija 16. septembra uvela desetodnevnu zabranu kretanja duž i na rijeci Narvi, zabranu nošenja oružja u okolini Narve sa ruske strane i djelimični policijski čas. ISW ocjenjuje da bi to moglo biti povezano sa pripremama za eventualnu operaciju, ali navodi i drugo moguće objašnjenje – raniju najavu Estonije da će zatvoriti granicu sa Rusijom ako Vladimir Putin naredi prinudnu mobilizaciju.
Scenario nije prognoza
ISW na kraju naglašava da je svrha analize da pokaže kako bi ograničeni ruski napad mogao izgledati i kakve bi odluke NATO morao da donese.
Institut smatra da NATO ima mogućnost da odvrati ili, ako bude potrebno, porazi takvu operaciju, ali upozorava da savez trenutno nije pripremljen da to učini uz prihvatljiv rizik i troškove.
Dakle, analiza ne tvrdi da Rusija priprema napad na Narvu. Riječ je o hipotetičkom modelu kojim ISW želi da pokaže kako bi Moskva mogla pokušati da iskoristi ograničenu operaciju protiv članice NATO-a za testiranje saveza i izazivanje političke krize unutar njega.
