To ne znači da će ove namirnice nestati sa polica, ali bi njihova proizvodnja mogla postati skuplja i nepredvidljivija, što bi se na kraju moglo odraziti i na cijene koje plaćaju potrošači.
Čokolada već osjeća posljedice
Kakao je posebno osjetljiv na promjene temperature i količine padavina. Obala Slonovače i Gana zajedno proizvode oko polovine svjetskog kakaoa, a posljednjih godina proizvođači se suočavaju sa ekstremnim vrućinama, obilnim padavinama i bolestima biljaka.
Prema podacima koje prenosi “The Kitchn”, globalna berba kakaoa 2024. godine bila je oko 13 odsto manja nego godinu ranije, što je doprinijelo velikom rastu cijena kakaoa i čokolade.
Problem nije samo u temperaturama. Toplije i vlažnije vrijeme pogoduje i širenju bolesti i štetočina, zbog čega je proizvodnja dodatno neizvjesna.
Kafa bi mogla biti sve skuplja
Sličan problem postoji i kod kafe. Najvažnije sorte, arabika i robusta, zahtijevaju određene klimatske uslove, a rast temperatura i promjene u količini padavina smanjuju površine pogodne za njihov uzgoj.
Brazil i Vijetnam, među najvećim proizvođačima kafe na svijetu, već su imali probleme zbog suša i obilnih kiša. Proizvođači se zbog promjena uslova sve češće okreću višim nadmorskim visinama, gdje je moguće pronaći pogodnije uslove za uzgoj.
Jedno istraživanje procjenjuje da bi se do 2050. godine površine pogodne za uzgoj arabike i robuste mogle smanjiti za oko 50 odsto.
Maslinovo ulje zavisi od vremena
Maslinovo ulje je još jedan primjer namirnice čija je cijena posljednjih godina pokazala koliko vremenske prilike mogu uticati na tržište.
Španija, najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, posljednjih godina bila je pogođena sušama i toplotnim talasima. Slični problemi zabilježeni su i u drugim mediteranskim zemljama.
Cijene su nakon velikog rasta počele da se smiruju, ali klimatski pritisci ostaju. Kako navodi “The Independent”, suše, visoke temperature i požari u mediteranskom području i dalje mogu uticati na proizvodnju i cijene maslinovog ulja.
Banane imaju još jedan problem
Banane su među najvažnijim voćnim kulturama na svijetu, ali njihovu proizvodnju ugrožavaju visoke temperature, poplave i gljivične bolesti.
Poseban rizik predstavlja činjenica da se veliki dio svjetske proizvodnje oslanja na sortu kavendiš. Ako bolest pogodi usjeve, zavisnost od jedne dominantne sorte može dodatno povećati problem.
Prema procjenama koje prenosi “The Kitchn”, klimatske promjene mogle bi do kraja vijeka značajno smanjiti površine pogodne za uzgoj banana.
Pšenica je važna za gotovo svaki sto
Posljednja na listi je pšenica, ali njen problem je možda najvažniji za svakodnevni život. Od nje zavise hljeb, tjestenina, peciva i brojni drugi proizvodi.
Visoke temperature i suša mogu smanjiti prinose, dok promjene uslova uzgoja mogu uticati i na kvalitet i nutritivni sastav pšenice.
Zbog toga klimatske promjene ne predstavljaju samo problem za proizvođače. Ako prinosi postanu nestabilniji, tržište može biti izloženo većim oscilacijama cijena.
Hrana neće nestati, ali bi mogla poskupjeti
Najveća promjena možda neće biti to da određene namirnice potpuno nestanu, već da postanu skuplje i manje predvidljive.
Klimatski uslovi samo su jedan dio problema. Na cijene hrane utiču i troškovi energije, đubriva, transporta, geopolitičke krize i stanje svjetske trgovine. Stručnjaci zato upozoravaju da bi oscilacije cijena pojedinih namirnica mogle postati češće.
Ono što je danas obična kupovina u supermarketu tako bi u budućnosti moglo postati osjetljivija stavka kućnog budžeta.
