Francusku je potresao talas demonstracija koji je 17. oktobra prerastao u nasilje, pljačke i napade na javne objekte. U više gradova došlo je do sukoba između policije i nasilnih grupa, dok su pojedine prodavnice i zgrade oštećene ili opljačkane.
Prema izvještaju agencije Rojters od 19. oktobra, ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez ponudio je ostavku nakon nereda, ali je Makron odbio da je prihvati. Predsjednik je odluku obrazložio potrebom da se očuva kontinuitet rukovođenja policijom i bezbjednosnim snagama, istovremeno tražeći da se što prije uvedu nove mjere protiv pljački i nasilja.
Šta je izvelo građane na ulice?
Protesti su podstaknuti nezadovoljstvom zbog visokih životnih troškova, pogoršanja kvaliteta javnih usluga i stanja u školstvu. Za mnoge građane pitanje nije samo koliko košta svakodnevni život, već i da li državne institucije uspijevaju da odgovore na njihove potrebe.
Posebno su se isticali zahtjevi učenika za boljim uslovima obrazovanja, uz prigovore na nedostatak nastavnika i loše stanje pojedinih školskih objekata. Ti zahtjevi postepeno su se povezali sa širim nezadovoljstvom ekonomskom situacijom i društvenim nejednakostima.
Protesti su okupili veliki broj ljudi širom zemlje. Prema podacima koje je Rojters objavio 17. oktobra, francuski ministar unutrašnjih poslova procijenio je da je na demonstracijama učestvovalo oko 550.000 ljudi, dok je sindikat CGT iznio procjenu od 800.000. Razlika proizlazi iz različitih procjena i treba je imati u vidu pri tumačenju razmjera protesta.
Važno je, međutim, razlikovati mirne demonstracije od nasilja koje je izbilo na pojedinim lokacijama. Učesnici protesta nisu jedinstvena grupa i ne može se pretpostaviti da svi podržavaju pljačke, uništavanje imovine ili sukobe sa policijom.
Terror on the streets of Paris. Europe’s historical heritage is being destroyed. This is what the destruction of the Place de la République one of France’s primary symbols looks like, captured in a live broadcast. https://t.co/B2sPCJngdT
— Walter Moretti (@Ronkalli48849) October 19, 2026
Pljačke i sukobi otvorili pitanje bezbjednosti
Tokom nereda zapaljena je gradska vijećnica u Limožu, dok su u Marseju i Lionu zabilježeni upadi u javne objekte i oštećenja imovine. U Parizu su nasilne grupe pokušavale da opljačkaju prodavnice, a policija je intervenisala kako bi spriječila nove napade.
Prema izvještaju francuskog lista Le Monde od 19. oktobra, tokom vikenda privedeno je ukupno 2.397 ljudi, dok je među policajcima, žandarmima i vatrogascima zabilježeno 997 povrijeđenih. U Parizu je, prema podacima policijske prefekture, privedeno 855 osoba.
Ovi podaci odnose se na izvještaje o događajima tokom vikenda i ne znače da su svi privedeni učestvovali u istim vrstama krivičnih djela. O odgovornosti pojedinaca odlučivaće nadležni pravosudni organi.
Nasilje je istovremeno otvorilo pitanje da li su policija i druge bezbjednosne službe imale dovoljno informacija i odgovarajuće planove za sprečavanje eskalacije. Upravo je to postalo jedno od ključnih pitanja nakon što je ministar ponudio ostavku.
Sejumlah toko luxury brand di Paris, Prancis ludes dijarah massa yang merusuh di tengah demonstrasi terkait kualitas pendidikan dan biaya hidup yang kian mahal pada Sabtu (17/10).
#Tvkabarjujur #Paris #Demo https://t.co/xcNszSAHBN— tv.kabarjujur (@itsmeprkjm) October 19, 2026
Zašto je Makron odbio ostavku?
Odbijanjem ostavke Makron je odlučio da Nunez ostane na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova u trenutku kada se od policije očekuje da uspostavi red i spriječi nove incidente.
Kako je objavio Euronews, Jelisejska palata navela je da je predsjednik odbio ostavku zbog potrebe da se obezbijedi kontinuitet komandovanja bezbjednosnim snagama. Istovremeno je ukazano na propuste u predviđanju događaja i prikupljanju obavještajnih podataka koji su prethodili neredima.
Makron je zatražio od ministra da uvede nove načine djelovanja protiv nasilnih grupa i obezbijedi transparentnost u utvrđivanju mogućih propusta. Time je jasno stavljeno do znanja da ostanak na funkciji ne znači i da su pitanja o odgovornosti zatvorena.
Vlada se sada suočava sa dva zadatka: da spriječi ponavljanje nasilja i da utvrdi zbog čega postojeće bezbjednosne mjere nisu bile dovoljne da se ono izbjegne.
🔥Macron addressed his nation regarding the “very serious unrest in Paris,” even though he and his wife had previously been enjoying a concert. He refused to accept the resignation of the Minister of the Interior. https://t.co/2UPNXBmzBz
— Abraracursix abdala (@Abraracurs64713) October 19, 2026
Politički pritisak raste
Ostavka ministra postala je i pitanje političke odgovornosti. Dio opozicije kritikovao je vlast zbog načina na koji je odgovorila na proteste, dok je vlada odgovornost za nasilje pripisivala počiniocima i ekstremističkim grupama.
Te optužbe treba posmatrati odvojeno od utvrđenih činjenica o samim događajima. Odgovornost za konkretne napade utvrđuje se istragama, dok se politička odgovornost odnosi i na procjenu spremnosti institucija i odluke donesene prije i tokom nereda.
Makron je osudio pljačke i uništavanje imovine, ali je istovremeno najavio razgovore sa učenicima, nastavnicima, sindikatima, političkim predstavnicima i privrednicima. Cilj je da se pronađu konkretni odgovori na nezadovoljstvo koje je prethodilo protestima.
Policijske mjere nisu dovoljne za rješavanje svih problema
Francuska vlada mora da obezbijedi sigurnost građana i zaštitu javne i privatne imovine. Međutim, ako su uzroci protesta povezani sa životnim standardom, kvalitetom obrazovanja i funkcionisanjem javnih službi, odgovor ne može biti isključivo bezbjednosni.
Policijske intervencije mogu zaustaviti nasilje, ali same po sebi ne rješavaju probleme zbog kojih ljudi izlaze na ulice. Za to su potrebne konkretne mjere, jasni rokovi i rezultati koji se mogu provjeriti.
Zato će biti važno pratiti ne samo nove mjere protiv nasilja već i poteze vlade u vezi sa troškovima života, školstvom i javnim uslugama. Od tih odluka zavisiće i da li će se nezadovoljstvo smiriti ili će se protesti nastaviti.
Ostavka odbijena, pitanja ostaju
Loran Nunez za sada ostaje na funkciji, ali odbijanje ostavke ne predstavlja konačan odgovor na krizu. Potrebno je utvrditi propuste u bezbjednosnim procjenama, rasvijetliti pojedinačne slučajeve nasilja i objasniti koje će mjere vlasti preduzeti.
Francuska se tako suočava sa dva povezana izazova: očuvanjem javnog reda i rješavanjem društvenog nezadovoljstva koje je prethodilo demonstracijama.
Naredni potezi Makronove vlade pokazaće da li će se odgovor zadržati na bezbjednosnim mjerama ili će biti praćen konkretnim rješenjima za probleme koji su građane izveli na ulice.
