Tržište nafte reaguje na napetosti
Terminski ugovori za naftu Brent s isporukom u avgustu dosegli su cijenu od 73,21 dolar po barelu u 3.30 po GMT-u, što je 1,27 dolara više nego dan prije početka rata SAD i Izraela protiv Irana 28. februara. “Djelimičan oporavak cijene Brenta jutros odražava da je tržište možda prebrzo reagovalo na optimizam oko prekida vatre”, rekao je za Al Jazeeru Fabien Yip, tržišni analitičar u kompaniji IG iz Sjdneja.
“Cijena nafte gotovo je u potpunosti izgubila svoju ratnu premiju, uprkos Memorandumu o razumijevanju bez detalja o sprovođenju i neprekidnim napadima. Napad na trgovački brod u četvrtak bio je suočavanje sa stvarnošću, a uzvratni udari ovog vikenda to su dodatno potvrdili”, dodao je Yip.
Mješovita kretanja na azijskim burzama
Azijska su tržišta dionica u ponedjeljak ujutro zabilježila mješovita kretanja, s gubicima u Tokiju i Seulu te dobicima u Hong Kongu i Taipeiju. Japanski referentni indeks Nikkei 225 pao je za 0.7 posto, dok je južnokorejski Kospi zabilježio pad od 1.9 posto. Istovremeno, hongkonški referentni indeks Hang Seng i tajvanski Taiex porasli su za 2.2, odnosno 1.4 posto.
Pad tehnoloških dionica potaknut sumnjama u AI
Među najvećim gubitnicima našle su se japanske i korejske dionice povezane s procvatom vještačke inteligencije, usred rasprave o tome hoće li se ogromna ulaganja tehnoloških kompanija u tu novu tehnologiju isplatiti.
Japanski tehnološki div SoftBank Group pao je za oko 5 posto, dok je Advantest Corporation, ključni proizvođač opreme za testiranje poluvodiča, zabilježio pad od 3,7 posto. Dionice južnokorejskih divova u proizvodnji memorijskih čipova, Samsung Electronicsa i SK Hynixa, pale su za oko 5, odnosno 4 posto.
“Unovčavanje dobiti na kraju tromjesečja pridonosi prodajnom pritisku, jer ulagači žele da obezbijede zaradu od vanrednog rasta. Kospi je ove godine porastao za otprilike 95, a Nikkei za 37 posto”, rekao je Yip iz IG-a. “Ipak, Osnovno pitanje je može li se procvat vještačke inteligencije nastaviti pretvarati u održiv rast zarade ili će pritisak na marže nastupiti prije nego što je tržište očekivalo.”
Razmjena vatre i diplomatski napori
Američka centralna komanda objavila je da je u petak i subotu izvela napade na Iran, navodeći kao razlog iranske napade na dva trgovačka broda u Ormuskom moreuzu. Tim ključnim morskim prolazom u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim gasom.
Iran je na napade odgovorio lansiranjem niza projektila i dronova usmjerenih na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu.
Kasno u nedjelju, više medija izvijestilo je, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, da su se Vašington i Teheran dogovorili da obustave napade i obnove pregovore o okončanju rata. Portal Axios, citirajući neimenovanog visokog američkog zvaničnika, objavio je da će strane u utorak održati razgovore u Dohi u Kataru.
Iran se još nije oglasio o navodnom sporazumu o prekidu sukoba niti o planiranim razgovorima. Američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan potpisali su 17. juna Memorandum o razumijevanju za kraj rata, ali sporazum je više puta bio ugrožen zbog novih sukoba i neslaganja u vezi s tumačenjem teksta.
