“Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebalo da bude: uravnotežen savez s Evropom na čelu za vlastitu odbranu, NATO 3.0”, rekao je američki ministar rata Pit Hegset u Briselu na nedavno održanom sastanku ministara odbrane država članica.
Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svog angažmana i vojnih sposobnosti u Evropi, koja treba da preuzme konvencionalnu odbranu, dok bi Vašington nastavio da pruža nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke. Evropa bi trebalo da obezbijedi konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, vazdušnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažovale u indo-pacifičkoj regiji.
Ruteova poruka: Obaveze moraju postati rezultati
Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg samita u Hagu prošle godine i definisati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.
“Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obsveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini, sve to doprinosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas”, poruka je glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea.
Pritisak na članice
Pod pritiskom Trampa, koji često kritikuje NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za odbranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španije na samitu u Hagu pristale su da povećaju izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine, od čega se 3,5 posto odnosi na čisto odbrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s odbranom.
“Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih zemalja, baltičkih država i Njemačke koje prednjače”, izjavio je američki ambasador pri NATO-u Matt Whittaker.
“Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno ili zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obaveze preuzete u Hagu”, dodao je Whittaker.
Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.
Tramp, Meloni i Erdogan
Tramp se naljutio na evropske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju bezbjednosnu podršku državama članicama.
Posljednjih nedjelju Tramp se sukobio s nekoliko evropskih čelnika, a zadnja u nizu bila je italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i evropskih čelnika. Ipak, s jednim od čelnika i dalje ima vrlo dobre odnose, s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Prošle sedmice je izjavio da možda čak ne bi ni išao na samit da ga ne organizuje Erdogan u Turskoj. Da bi ga umirio, glavni sekretar Mark Rute prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Evropljani i Kanada prošle godine povećali odbrambenu potrošnju za gotovo 20 posto te da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara, prenosi Index.hr.
Bespravna palata kao simbol autokratije
Samit se održava u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, ogromnom kompleksu koji se prostire na više od 200.000 kvadratnih metara, s više od 1.100 soba, čija je izgradnja koštala više od 500 miliona evra. Erdoganova opozicija tu palatu smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.
Palata je izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. godine da je gradnja palate bila protivpravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.
