Postojale su ogromne razlike između država članica u pogledu definisanja osjetljivih sektora, pragova vlasništva i kriterijuma za procjenu rizika, što je stvaralo pravnu nesigurnost za investitore, ali sada nova pravila jasno definišu osjetljive sektore koji će biti predmet obavezne investicione provjere kao što su odbrana, poluprovodnici, vještačka inteligencija, kritične sirovine i finansijske usluge.
Ovim pravilima, Evropska unija želi da odgovori na potencijalne bezbjednosne rizike, a istovremeno ostane otvorena za priliv stranog kapitala.
Nova uredba će zamijeniti uredbu koja je bila na snazi od oktobra 2020. godine, a koja je pokrivala samo direktne investicije iz trećih zemalja. Nova pravila pokrivaju situacije u kojima strani investitor preuzima evropsku kompaniju preko svoje postojeće podružnice unutar EU. Na primjer, ako kineska ili američka kompanija pokuša da preuzme stratešku evropsku kompaniju koristeći svoju podružnicu koja je već registrovana u državi članici EU, takva transakcija će sada automatski biti predmet strogih provjera.
“Ovim tekstom zatvaramo poglavlje o evropskoj naivnosti. Određene strane zemlje žele da nas oslabe. Okrećemo stranicu namjernom sljepilu država članica koje je omogućilo stranim akterima da preuzmu kontrolu nad osjetljivim sektorima naše ekonomije”, rekao je izvjestilac Rafael Gluksman, francuski socijaldemokrata.
Poslanici Evropskog parlamenta glasali su u utorak sa 508 glasova za, 64 protiv i 90 uzdržanih glasova kako bi potvrdili sporazum postignut između Parlamenta i Savjeta u decembru 2025. godine o efikasnijem skriningu stranih investicija. Uredbu još uvijek treba da odobri Savjet i primjenjivaće se 18 mjeseci nakon stupanja na snagu.
