To predstavlja sve veći problem, jer naučnici stalno otkrivaju nove dokaze o zdravstvenim rizicima koje nosi ultraprerađena hrana, a ona je već povezana sa rakom, neurodegenerativnim bolestima i brojnim drugim zdravstvenim problemima.
Međutim, rizici ultraprerađene hrane ne odnose se samo na osobu koja je konzumira. Istraživanja ukazuju da bi posljedice mogle da se odraze čak i na sljedeću generaciju.
Nova studija objavljena u časopisu Nutrition Research, koju su sproveli naučnici iz Brazila, sugeriše da konzumiranje ultraprerađene hrane kod očeva može da utiče na raspodjelu masti kod njihove buduće djece, pri čemu bi se ti efekti mogli javiti još prije začeća, piše Science Alert, prenosi rts.rs.
“Ishrani i zdravlju majke prije, tokom i nakon rođenja bebe oduvijek se posvećivala velika pažnja, ali se malo govori o ulozi očeve ishrane. Naše istraživanje pokazuje da je i to veoma važno za zdravlje bebe“, kaže nutricionistički epidemiolog Danijela Sartoreli sa Univerziteta u Sao Paolu.
U studiji je Sartoreli sa svojim timom analizirala 43 porodice, odnosno majku, oca i novorođenče. Istraživači su najprije uključili trudnice u istraživanje, a potom su pozvali i njihove partnere da učestvuju.
Tokom istraživanja, roditelji su u dva navrata odgovarali na pitanja o hrani i piću koje su konzumirali tokom prethodna 24 sata. Istraživači su potom izračunali koliki je udio ukupnog energetskog unosa svake osobe poticao iz ultraprerađene hrane.
Nakon što je svaki par dobio bebu, naučnici su prikupili detaljne podatke o tijelu novorođenčadi, uključujući tjelesnu masu i dužinu pri rođenju, obime različitih dijelova tijela, debljinu kožnih nabora i pokazatelje tjelesnog sastava.
Naknadna analiza pokazala je da je veći unos ultraprerađene hrane kod očeva bio povezan sa većom porođajnom težinom beba, većom tjelesnom masom u odnosu na visinu i debljim kožnim naborima na butinama i oko kukova.
“Iako studija nije pokazala povećanje ukupne količine tjelesne masti, već samo nagomilavanje masti u određenim dijelovima tijela bebe, rezultati ukazuju na to da kvalitet očeve ishrane takođe može da utiče na razvoj ploda”, objašnjava Sartoreli.
To je važno jer su ultraprerađene namirnice u prosjeku činile 30 odsto ukupne energije koju su unosili očevi čija je ishrana analizirana u studiji. Najzastupljeniji su bili prerađeno meso, zaslađena pića i keksi.
Važno je napomenuti da ova studija pokazuje samo povezanost u podacima i ne dokazuje da konzumiranje ultraprerađene hrane kod očeva direktno utiče na tjelesni sastav njihove djece.
Ipak, ovo otkriće pridružuje se sve većem broju dokaza da zdravlje i životne navike očeva mogu da utiču na razvoj njihove djece još prije rođenja, potencijalno putem epigenetskih promjena koje se prenose spermatozoidima.
“Loša ishrana očeva povezuje se sa promenama u kvalitetu sperme i epigenetskim markerima, što može povećati vjerovatnoću metaboličkih poremećaja“, navode istraživači u radu.
“Poznato je da ultraprerađena hrana ima potencijalno proinflamatorno dejstvo, jer povećava proizvodnju reaktivnih vrsta kiseonika (ROS) koje učestvuju u procesima upale, što može direktno uticati na kvalitet i pokretljivost spermatozoida“, dodaju naučnici.
Epigenetske promjene, naročito metilacija DNK, koje se prenose putem spermatozoida, predstavljaju jedan od mogućih mehanizama koji objašnjavaju kako očeva izloženost faktorima iz životne sredine može da utiče na razvoj potomstva.
Jedan od mogućih puteva je i to da konzumiranje ultraprerađene hrane kod oca može da poremeti gen IGF-II, koji beba nasljeđuje od oca i koji kodira protein IGF-II, važan za rast i razvoj ploda.
“Prethodne studije pokazale su da navike u ishrani oca mogu biohemijski da izmijene ovaj gen u spermatozoidima“, kaže prva autorka studije i istraživačica u oblasti ishrane Marijana Karvaljo sa Univerziteta u Sao Paulu.
“Ishrana bogata ultraprerađenom hranom može stvoriti proinflamatorno okruženje u organizmu, uticati na kvalitet spermatozoida i promijeniti ekspresiju gena koji će biti preneti na bebu.“
