Ovo ne mora da vas zamijeni algoritam. Dovoljno je da se na razgovoru za posao pojavi kandidat koji isti zadatak može da završi dvostruko brže, uz pomoć AI alata.
Upravo zbog toga OECD u najnovijem izvještaju upozorava da najveća prepreka širem uvođenju vještačke inteligencije više nije tehnologija, već nedostatak ljudi koji umiju da je koriste.
Oko 40 odsto poslodavaca u proizvodnji i finansijama navodi da im upravo nedostatak odgovarajućih vještina predstavlja glavnu prepreku za primjenu AI, dok je taj procenat među malim i srednjim preduzećima još veći.
AI postaje nova digitalna pismenost
Početkom dvijehiljaditih prednost na tržištu rada imali su ljudi koji su znali da koriste računar i internet. Danas se to podrazumijeva.
Sličan razvoj događaja mogao bi da doživi i vještačka inteligencija.
Sve više kompanija očekuje da zaposleni umiju da koriste AI alate za istraživanje, analizu podataka, pisanje sadržaja, pripremu prezentacija, prevođenje, organizaciju rada ili automatizaciju rutinskih zadataka.
To naravno ne znači da će svi postati stručnjaci za razvoj AI modela.
OECD procjenjuje da će manje od jedan odsto zaposlenih imati potrebu za naprednim AI znanjima poput programiranja modela ili njihovog razvoja. Za ogromnu većinu mnogo važnije biće digitalna pismenost, sposobnost rada sa podacima i razumijevanje kako AI može da unaprijedi svakodnevni posao.
Ko će imati najveću prednost?
Promjene nisu rezervisane samo za IT sektor.
Marketing stručnjak koji umije da uz pomoć AI pripremi analizu tržišta za sat vremena biće konkurentniji od kolege kojem je za isti posao potrebno čitavo prepodne.
Pravnik koji koristi AI za pretragu sudske prakse, nastavnik koji uz njegovu pomoć priprema materijale za nastavu ili ekonomista koji automatizuje izradu izvještaja – svi oni mogu značajno da povećaju svoju produktivnost.
Vještačka inteligencija tako postaje alat, a ne zamjena za stručnost.
Najveća greška je prepustiti AI da razmišlja umjesto vas
Stručnjaci upozoravaju da se AI ne smije koristiti nekritički.
Rezultate koje generiše potrebno je provjeriti, razumjeti i prilagoditi konkretnom zadatku. Upravo zbog toga, uz digitalne vještine, sve više do izražaja dolaze kritičko razmišljanje, procjena informacija i donošenje odluka.
Drugim riječima, nije dovoljno znati kako da postavite pitanje AI-ju, važno je znati i kada njegov odgovor nije dovoljno dobar.
Kompanije sve više ulažu u obuke
Promjene su već vidljive i među poslodavcima.
OECD navodi da više od polovine zaposlenih koji koriste AI prolazi kroz obuke koje finansiraju njihove kompanije, a oni koji su prošli dodatnu edukaciju češće prijavljuju bolje rezultate, veću produktivnost i kvalitetnije uslove rada.
Istovremeno, Svjetska banka upozorava da zemlje koje budu ulagale u digitalne vještine i AI pismenost mogu ostvariti značajan rast produktivnosti, dok bi one koje propuste ovu tranziciju mogle dodatno da zaostanu.
Budućnost pripada ljudima koji uče
Vještačka inteligencija neće podjednako promijeniti svaki posao, niti će svako zanimanje biti izloženo istim izazovima.
Ali jedno je gotovo izvjesno – sposobnost rada sa AI alatima postaće osnovna poslovna vještina, slično kao što su to danas rad na računaru ili korišćenje interneta.
Iz toga slijedi da najvažnije pitanje više nije da li će AI uzeti vaš posao, već da li će ga dobiti neko ko zna da ga koristi bolje od vas, piše Telegraf Biznis.
