Istraživanje je sprovedeno sa predstavnicima kompanija iz Srbije koje posluju na domaćem i međunarodnom tržištu. Čak 94% kompanija u uzorku ima više od 100 zaposlenih, dok je 72,7% u stranom ili mješovitom vlasništvu. Ovakva struktura učesnika u istraživanju pruža dodatni nivo relevantnosti u kontekstu globalnih očekivanja kada je riječ o znanjima i vještinama koje će biti tražene u narednim godinama.
Ključni nalazi istraživanja pokazuju da:
- 90,9% kompanija smatra da će korišćenje vještačke inteligencije biti ključna tehnička vještina u narednih pet godina;
- 81,8% kompanija ističe fleksibilnost, prilagodljivost i kontinuirano učenje kao najvažnije netehničke vještine;
- 54,5% kompanija navodi nedostatak iskustva u specifičnim tehnologijama kao najveći izazov pri zapošljavanju;
- 87,9% kompanija očekuje rast potražnje za specijalistima za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje, dok 72,7% ističe potrebu za stručnjacima u oblasti analitike i rada sa podacima;
- 57,6% kompanija ocjenjuje da su analitičko i kreativno razmišljanje kod kandidata koji konkurišu za posao na prosječnom nivou. Istovremeno, poslodavci ističu da su među najvažnijim vještinama pri zapošljavanju fleksibilnost i adaptibilnost, sposobnost rada sa ljudima, komunikativnost, kao i spremnost na učenje i prihvatanje promjena.
Nalazi ukazuju na to da AI i rad sa podacima više nisu specijalizovane kompetencije rezervisane za uski krug stručnjaka, već postaju temelj konkurentnosti kompanija. Istovremeno, poslodavci naglašavaju da kandidatima često nedostaju upravo vještine koje su ključne za rad u dinamičnom okruženju – sposobnost rješavanja problema, komunikacija, proaktivnost i spremnost na kontinuirano učenje.
“Korišćenje vještačke inteligencije u radu postaje horizontalna vještina, poput poznavanja stranog jezika ili rada na računaru prije deceniju ili dvije. Ona više nije ‘niša’ već osnovna kompetencija bez koje će biti nemoguće ostati relevantan na tržištu rada, bez obzira na primarnu ekspertizu”, izjavila je Tanja Kuzman, direktorka Inicijative “Digitalna Srbija”.
“Podaci nam govore i da diploma nije krajnja tačka, već samo startna linija. Čak 81,8% kompanija ističe fleksibilnost i kontinuirano učenje kao najvažnije osobine zaposlenih. To znači da moramo da gradimo sisteme koji omogućavaju studentima da još tokom studija steknu operativnost koju industrija zahtijeva”, dodaje Kuzman.
Izvještaj preporučuje jačanje saradnje između akademskog i privatnog sektora kroz praktične projekte, mentorske programe i razvoj neformalnih obrazovnih inicijativa koje omogućavaju studentima sticanje multidisciplinarnih digitalnih kompetencija i pripremu za poslove budućnosti. Poseban fokus stavljen je na oblasti vještačke inteligencije, rada sa podacima i sajber bezbjednosti, kao i na razvoj analitičkog i kreativnog razmišljanja.
“Rezultati jasno pokazuju da se tržište rada mijenja brže nego što formalni sistemi obrazovanja mogu da isprate. Potrebno je sistemsko povezivanje univerziteta i privrede, kao i razvoj multidisciplinarnih programa koji kombinuju tehničke i netehničke vještine, kako bi studenti bili spremni za realne izazove tržišta rada”, objašnjava Kuzman.
Izvještaj takođe ukazuje da vještine potrebne za poslove budućnosti nisu vezane isključivo za tehničke fakultete, već su podjednako relevantne i za studente društveno-humanističkih disciplina. Programi tranzicije mogu upravo tim profilima omogućiti ulazak u digitalnu ekonomiju i tehnološki sektor, gdje su žene i dalje nedovoljno zastupljene.
Ovakav pristup može doprinijeti smanjenju rodnog jaza na tržištu rada budućnosti, ali i donijeti šire koristi za privredu. Istraživanja pokazuju da proizvodi i usluge koje razvijaju mješoviti timovi imaju veću vjerovatnoću da odgovore na potrebe i žena i muškaraca, čime se povećava njihova tržišna relevantnost i društveni uticaj.
Izvještaj “remAIn relevant: Vještine za poslove budućnosti” je od danas dostupan na dsi.rs i predstavlja početnu analizu koja treba da posluži kao osnova za dalje unapređenje obrazovnih i razvojnih programa, s ciljem jačanja konkurentnosti domaće privrede i kapaciteta mladih generacija za učešće u ekonomiji zasnovanoj na znanju. Kao naredni korak, UNDP i Inicijativa “Digitalna Srbija” pokrenuće pilot tranzicioni program koji će povezati privredu i univerzitete i okupiti mješovite grupe studentkinja i studenata sa tehničkih i društveno-humanističkih fakulteta. Cilj programa je razvoj interdisciplinarnih vještina potrebnih za poslove budućnosti i podsticanje većeg učešća žena u digitalnoj ekonomiji, piše telegraf.rs
