Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, s površinom od oko 7.800 kvadratnih kilometara i oko 22 miliona stanovnika, meksička prijestonica i okolni gradovi izgrađeni su na nekadašnjem dnu jezera. Mnoge ulice u centru grada nekoć su bile kanali.
Produbljivanje hronične krize s vodom
Masovno crpljenje podzemnih voda i urbani razvoj značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega grad tone već više od stoljeća. Posljedica su vidljivo nagnuti spomenici i starije građevine, poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja započela 1573. godine.
Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo kroničnu krizu s vodom, za koju se očekuje da će se nastaviti produbljivati, piše Assoacited Press (AP).
“Oštećuje se dio ključne infrastrukture Meksiko Sitija, poput podzemne željeznice, odvodnog sistema, snabdijevanja vodom, stambenih objekata i ulica. Riječ je o vrlo velikom problemu”, rekao je Enrique Cabral, istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom univerzitetu u Meksiku.
“Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu”
Meksiko Siti tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko dva centimetra mjesečno, pokazuje novi NASA izvještaj, na primjer u području glavnog aerodroma i kod poznatog spomenika Anđeo nezavisnosti.
To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog vijeka ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Cabralu. “Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu”, naglasio je.
NASA procjene zasnivaju se na mjerenjima sprovedenima između oktobra 2025. i januara 2026. pomoću snažnog satelita NISAR, koji može pratiti promjene na površini Zemlje u stvarnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu NASA i Indijske organizacije za istraživanje svemira.
Paul Rosen, naučnik uključen u projekat, napomenuo je da projekat, prikupljajući podatke iz svemira, “govori i o tome šta se zapravo događa ispod površine”. “U suštini dokumentujemo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni razmjer problema”, izjavio je.
Vlasti decenijama ignorisale problem
Tim se nada da će s vremenom moći još preciznije analizirati pojedina područja, pa čak i dobiti mjerenja za svaku pojedinu zgradu. Šire gledano, istraživači planiraju primijeniti ovu tehnologiju širom svijeta kako bi pratili prirodne katastrofe, promjene rasjeda, učinke klimatskih promjena u područjima poput Antarktike i druge procese.
Rosen vjeruje da bi se sistem mogao koristiti i za jačanje sistema ranog upozoravanja, na primjer kako bi naučnici mogli upozoriti vlasti na potrebu za evakuacijom u slučaju erupcija vulkana. “Za Meksiko Siti ova tehnologija predstavlja velik iskorak u proučavanju problema slijeganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica”, tvrdi Cabral.
Vlasti su decenijama uglavnom ignorisale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. Ali nakon nedavnog pogoršanja krize s vodom, kaže Cabral, počele su više ulagati u istraživanja.
Snimci satelita NISAR i podaci koji iz njih proizlaze biće ključni za naučnika i vlasti u planiranju rješenja. “Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopšte razumijemo”, zaključio je Cabral.
