Upravo bi jačanje tržišta rada, mogla biti glavna agenda stranaka koje će se boriti za glasove birača na idućim parlamentarnim izborima u Finskoj 14. travnja. Ako je suditi po upravo objavljenom državnom izvještaju, nova bi administracija trebala podići zaposlenost na 75 posto od ukupnog radno sposobnog stanovništva do 2023. godine, a zatim to odvesti i korak dalje i doseći visokih 80 posto.
Taj je postotak sada na 72 posto, što je ujedno bio i cilj koji je prvi čovjek finske vlade Juha Sipila postavio kada je zasjedao u premijersku stolicu 2015. godine. Budući da je tada Finska muku mučila s trogodišnjim gospodarskim padom, drugim od velike ekonomske krize 2008. godine, Sipilin se cilj činio posve nedostižnim.
Ipak, uspio je tržište rada osnažiti sa 140.000 novih radnika, a sada im je potrebno još otprilike 150.000 ljudi kako bi osigurali opstanak države blagostanja.
– Temelj nordijskog blagostanja koje našu zemlju čini najsretnijom državom na svijetu, s nevjerojatno visokim državnim standardom, oslanja se na visoku stopu zaposlenosti – upozorio je glavni ekonomist Nordea banke, Aki Kangasharju.
Ono što Finskoj treba je da svatko tko može raditi, ima posao, dodao je Kangasharju.
Sipilova je vlada već pokrenula nekoliko mjera za poticanje zapošljavanja, uključujući i snižavanje cijene rada za poslodavce. Riječima premijera, uspije li vlada trajno podići zaposlenost iznad 75 posto, to bi u potpunosti pokrilo rashode.
Kangasharhju pak upozorava da, ne uspiju li uvesti nove ljude na svoje tržište rada, Fincima prijeti ”stezanje remena”.
(novac.jutarnji.hr)
