Pokazuje to novo istraživanje koje prenosi The Guardian. Vruće, suvo i vjetrovito vrijeme, koje male vatrene linije pretvara u velike požare, biće sve učestalije u većem dijelu Evrope zbog rasta temperatura uzrokovanog emisijama ugljenika.
Prema najgorem scenariju koji su istraživači modelirali, a koji predviđa globalno zagrijavanje od 3,6°C, opožarena površina mogla bi se gotovo utrostručiti. Poboljšanja u upravljanju požarima mogla bi ublažiti taj porast za više od 70 posto, ali ga ne mogu potpuno zaustaviti.
“Ulaganja u upravljanje požarima mogu pomoći do određene mjere, ali ako nastavimo s visokim emisijama, opožarene površine i dalje će značajno rasti”, rekao je Maik Billing, istraživač ekosistema na Potsdamskom institutu za istraživanje uticaja klime (PIK) i glavni autor studije. “Upravljanje požarima ne može biti zamjena za borbu protiv klimatskih promjena”, dodao je.
Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara
Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se Evropa suočava s brojnim požarima. Veliki požari zabilježeni su i u sjevernim zemljama poput Britanije, Belgije i Njemačke, a prethodnih nedjelja s vatrom su se, uz Hrvatsku, borile Francuska, Španija, Italija i Grčka.
Prema podacima koje je danas objavila Evropska informacijska služba za šumske požare, ova sezona u EU biće treća najgora zabilježena, odmah iza 2025. i 2022. godine. Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara, a u Belgiji, Francuskoj i Slovačkoj zabilježene su rekordne opožarene površine za ovo doba godine.
Naučnici su uporedili predviđenu godišnju opožarenu površinu za razdoblje od 2070. do 2100. s rezultatima modela za razdoblje od 2000. do 2030. godine. Zaključili su da su glavni uzrok promjena vremenski uslovi koji pogoduju nastanku i širenju požara.
“Pojava megapožara otežava predviđanja”
U optimističnom scenariju, koji ograničava globalno zagrijavanje na 1,8°C, neke regije bilježe umjeren porast opasnih vremenskih uslova, a druge minimalne promjene. Za poređenje, trenutni nivo zagrijavanja je 1,4°C. U pesimističnom scenariju, koji predviđa porast temperature od 3,6°C do kraja vijeka, istraživači su utvrdili stalno pogoršanje uslova u “gotovo cijeloj Evropi”.
Naučnici procjenjuju da će sadašnje politike dovesti do zagrijavanja od oko 2,6°C. Koristeći drugi model, istraživači su utvrdili da bi dalja poboljšanja u protivpožarnoj zaštiti mogla kompenzovati dio učinaka pogoršanih vremenskih uslova.
U blažem klimatskom scenariju to bi smanjilo opožarenu površinu za 92 posto u poređenju sa situacijom u kojoj bi napori u gašenju ostali na današnjem nivou. Istraživači su kao mjerilo za sposobnost gašenja koristili Indeks ljudskog razvoja, ali su napomenuli da pojava megapožara otežava predviđanja koja se zasnivaju na dosadašnjim iskustvima.
Paradoksalno, poboljšanja u suzbijanju požara dovela su do nakupljanja suve vegetacije koja lakše gori
Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da su poboljšanja u suzbijanju požara od osamdesetih godina smanjila njihov broj i opožarenu površinu u južnoj Evropi. Međutim, dosljedno gašenje čak i malih požara dovelo je do paradoksalnog učinka: nakupljanja veće količine “goriva” u obliku suve vegetacije.
Zbog toga se, kada nastupe povoljni uslovi, požari mogu razviti do ekstremnih razmjera. Rezultat je manji broj požara, ali su oni znatno intenzivniji. Takvi megapožari zabilježeni su u Francuskoj i Španiji krajem jula. Više od 300.000 ljudi moralo je da napusti domove zbog vatre koju vatrogasci nisu uspijevali staviti pod kontrolu.
“Problem požara ne bi se pogoršavao da idemo prema ledenom dobu”
Víctor Resco de Dios, inženjer šumarstva sa Univerziteta u Lleidi koji nije učestvovao u istraživanju, kaže da sezonu požara često prati beskorisno prebacivanje odgovornosti. Pojašnjava da se javnost fokusira na samo jedan od dva ključna faktora čija interakcija dovodi do požara. Dodao je kako je studija podsjetnik da treba prestati s traženjem jednog krivca.
“Problem požara ne bi se pogoršavao da idemo prema ledenom dobu, a ne prema globalnom zagrijavanju”, rekao je. “Isto tako, bio bi znatno manji da su naši krajolici kao prije stotinu godina, kada je bilo puno manje šumskih površina”, zaključio je, prenosi Index.hr.
