Poremećaji na tržištu izazvani sukobom u Iranu podstaknuli su rast cijena energije, što je cijelom sektoru donijelo značajan profit. Naftni div Shell u četvrtak je izvijestio o rastu dobiti u prvom kvartalu od 24 posto. Njegov konkurent BP takođe je prošlog mjeseca objavio veću zaradu, dok je francuski TotalEnergies izvijestio da mu je neto dobit skočila za 51 posto, na 5,8 milijardi dolara.
Zarada podstaknuta nestabilnošću
Analitičari očekuju da će zarada ostati visoka i tokom ove godine. Prema Oxfamu, predviđa se da će šest najvećih svjetskih kompanija za fosilna goriva – Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, ExxonMobil i TotalEnergies – u 2026. godini zarađivati dodatnih 37 miliona dolara dnevno u poređenju sa 2025. godinom.
Rat u Iranu poremetio je pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za globalno snabdijevanje energijom, što je izazvalo oštre oscilacije cijena nafte. Cijena sirove nafte Brent, koja služi kao globalna referentna vrijednost, tokom sukoba porasla je na oko 100 dolara po barelu, kratkotrajno dosegnuvši i 126 dolara, dok je prije početka sukoba krajem februara iznosila oko 70 dolara.
Od cjenovnih oscilacija posebno su profitirali evropski naftni divovi BP, Shell i TotalEnergies, koji imaju snažne trgovačke operacije, za razliku od američkih konkurenata ExxonMobila i Chevrona, koji se više oslanjaju na proizvodnju nafte i gasa.
“Zarada BP-a, Shella i Totala nije proizašla samo iz viših cijena nafte, već i iz same nestabilnosti tržišta”, rekao je Stephen Innes iz SPI Asset Managementa. “Evropski divovi ovog su kvartala manje ličili tradicionalnim naftnim kompanijama, a više sofisticiranim trgovcima koji unutar globalnog energetskog sistema zarađuju na nestabilnosti”, dodao je.
Evropa ponovo poziva na porez na ekstraprofit
Izvrsni poslovni rezultati širom Evrope ponovo su podstaknuli pozive na uvođenje poreza na ekstra dobit energetskih kompanija, po uzoru na mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Početkom aprila Njemačka, Austrija, Španija, Italija i Portugal zajednički su pozvale Evropsku komisiju da uvede porez na nivou EU-a na ekstraprofit koji su energetske kompanije ostvarile tokom naftnog šoka povezanog s Iranom.
Pet zemalja navelo je da bi se time mogli finansirati programi podrške potrošačima, suzbiti inflacija i ublažiti pritisak na javne finansije. Mjesec dana kasnije, nakon što su najveće energetske kompanije objavile snažnu zaradu, rasprava se zaoštrila.
Povećanje nameta
“Divovi fosilnih goriva ponovo ostvaruju ogromne profite”, izjavio je Danny Gross iz organizacije Prijatelji Zemlje, pozivajući na više poreze u sektoru. U Ujedinjenom Kraljevstvu kompanije koje posluju u Sjevernom moru i dalje podliježu nametu na energetsku dobit, privremenom porezu na ekstraprofit uvedenom 2022. godine.
Taj namet trenutno iznosi 38 posto i na snazi je do 2030., a primjenjuje se samo na dobit od proizvodnje nafte i gasa u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najnoviji skok profita Shella i BP-a podstaknuo je nove pozive za povećanjem nameta, a britanski ministar energetike Ed Miliband kritikovao je, kako je rekao, “prekomjerne profite”.
U Francuskoj su socijalistički i zeleni zastupnici u aprilu predložili zakon o uvođenju poreza na ekstraprofit energetskih kompanija. Premijer Sébastien Lecornu izjavio je da se “načelno ne protivi” oporezivanju “izuzetnih” profita, iako se suzdržao od podrške koordinisanoj akciji na razini EU-a, piše Le Monde.
Francuski predsjednik Emanuel Makron u međuvremenu je pozvao na evropski odgovor na prekomjerne profite i špekulativno ponašanje na energetskim tržištima.
Posljedice viših cijena
Analitičari očekuju da će velike energetske kompanije nastaviti bilježiti snažne profite i u drugom tromjesečju. “Čak i ako dođe do smirivanja napetosti, tržišta se neće tek tako i preko noći vratiti u normalu”, primijetio je Innes.
“Nisam siguran da će se ovaj sukob tako lako riješiti”, rekao je Adi Imsirovic, viši predavač na Univerzitetu Oxford, dodajući da bi to moglo zadržati cijene na višem nivou duže vrijeme. Takav scenario vjerovatno će podstaknuti nove naftne i gasne projekte, kako je predvidio i TotalEnergies, uključujući manja polja koja omogućuju brzi početak proizvodnje.
Innes smatra da će kompanije radije ulagati u niskobudžetne projekte nego se “slijepo” upuštati u masovna proširenja. “Pobjednici će vjerovatno biti projekti koji su niskobudžetni, fleksibilni i geopolitički sigurni, a ne masovna proširenja radi samog širenja”, dodao je.
Posljednjih godina BP i Shell ublažili su neke klimatske ciljeve kako bi nastavili s proizvodnjom nafte i gasa, a nedavno je i TotalEnergies objavio da se više ne može obvezati na cilj ugljične neutralnosti do 2050, ističući da svijet još nije spreman napustiti naftu.
Uprkos tome, sukob je ponovo u centru pažnje stavio ulogu obnovljivih izvora energije u postizanju energetske sigurnosti. “To nije prošlo nezapaženo ni u jednoj od svjetskih prijestonica”, zaključio je Imsirovic.
