Od tačno 2.598 zahtjeva u ovoj godini, samo 1.074 su bili izvorni, odnosno od osoba koje su tek ušle u zemlju. U preostale spadaju oni koji su više puta podnosili zahtjev, osobe koje dolaze radi spajanja porodice i djeca rođena nakon dolaska roditelja.
Samo 42 zahtjeva maloljetnika bez pratnje
Nedavno je, naročito između Donje Austrije i savezne vlade, izbio sukob oko planiranog automatskog starateljstva nad maloljetnim izbjeglicama bez pratnje, prije svega u pogledu troškova. Njihov broj je ove godine, doduše, zanemariv. U prva tri mjeseca podnesena su svega 42 zahtjeva za azil od strane maloljetnika bez pratnje.
Spajanje porodica i dalje ostaje samo marginalna pojava, otkako se odobrava isključivo u izuzetnim slučajevima. Po tom osnovu je do kraja marta u Austriju ušlo 25 osoba. Sredinom godine ova zabrana ističe i trebalo bi da bude zamijenjena spornim sistemom kvota. Još uvijek nije poznato koliko će osoba moći da dođe u Austriju radi spajanja porodice od tog trenutka.
Smanjenje broja zahtjeva za azil, koje Ministarstvo unutrašnjih poslova prvenstveno pripisuje preventivnim mjerama poput pojačanih kontrola u graničnom pojasu, takođe rasterećuje sistem osnovne nege. Početkom aprila u ovom sistemu bilo je smješteno 49.839 osoba, što je oko 3.000 manje nego na početku godine. Čak 58 procenata korisnika osnovne nege nisu tražioci azila, već raseljena lica iz Ukrajine.
U prva tri mjeseca status zaštite dodijeljen je 3.549 puta, pri čemu se supsidijarna zaštita u posljednje vrijeme dodjeljuje nešto češće nego azil (1.620 u odnosu na 1.589). Tome treba dodati i 340 boravišnih dozvola iz humanitarnih razloga. Avganistanci i dalje imaju veoma dobre šanse za dobijanje azila, jer je kod njih pozitivno riješeno nešto više od dvije trećine zahteva.
Sirijci češće dobijaju supsidijarnu zaštitu
Kod Sirijaca se, nasuprot tome, od promjene vlasti u Damasku češće dodjeljuje supsidijarna zaštita. Za državljane ove zemlje ove godine je u 579 slučajeva odobren azil, dok je u 1.432 slučaja dodijeljena supsidijarna zaštita, koja ipak ima određene nedostatke u odnosu na status azila, na primjer u pogledu vremenskog ograničenja i spajanja porodice. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, oko 1.100 Sirijaca vratilo se u svoju zemlju porijekla od reorganizacije političkih prilika u njihovoj domovini.
Sveukupno se može primijetiti da je udio Sirijaca i Avganistanaca u opadanju. Ove godine je 51 procenat zahtjeva za azil potekao od državljana ove dvije zemlje, koje već dugi niz godina predvode statistiku zahtjeva. Prošle godine taj udio je iznosio ukupno 58 procenata, dok je pre dvije godine bio 68 procenata.
Ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) želi da zadrži kurs koji je zacrtao. Borba protiv ilegalne migracije biće dosljedno nastavljena, navodi se u pismenom saopštenju šefa resora. Nagli pad brojki pokazuje da mjere u Austriji i Evropi daju rezultate. Cilj ostaje da se ilegalna migracija i dalje potiskuje ka nuli.
