Sadržaj teksta
Politički model remećenja
Godinama je borbeni mađarski premijer koristio pravo veta kako bi zaustavio ključne inicijative, posebno podršku EU-a Ukrajini. Njega će uskoro zamijeniti Peter Mađar, političar desnog centra koji je najavio spremnost na bližu saradnju s Briselom.
Neki se nadaju da će Mađarova pobjeda olakšati postizanje konsenzusa. “Moj je utisak da se politički model sistemskog i strukturalnog remećenja urušio s teškim izbornim porazom Fidesa”, rekao je jedan diplomata EU-a, koji je, kao i ostali sagovornici u ovom članku, želio ostati anoniman.
Ali, Orbanov odlazak ne znači da Fon der Lajen – ili Kijev – mogu odahnuti. U Evropskom savjetu, gdje se sastaje svih 27 čelnika, još uvijek sjedi nekoliko Orbanovih saveznika i nekoliko potencijalnih novih remetilaca. Ovo je pet lidera koji bi najvjerovatnije mogli preuzeti ulogu iduće “crne ovce” bloka.
Robert Fico
Slovački premijer često je bio Orbanov partner u korištenju veta, pridružujući se svom proruskom kolegi u blokiranju sankcija Moskvi i traženju izuzeća od zajma EU-a od 90 milijardi evra za Ukrajinu.
S Orbanovim odlaskom, Fico ostaje sam kao najbliži – a možda i posljednji – prijatelj Kremlja u EU. “Želim biti konstruktivan igrač u Evropskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke Republike”, izjavio je Fico prošlog ljeta.
Prošlog mjeseca Fico je upozorio da bi on umjesto Orbana mogao uložiti veto na tranšu od 90 milijardi evra za Kijev ako mađarski čelnik izgubi izbore. Budimpešta je mjesecima blokirala isplatu sredstava dogovorenih na samitu u decembru zbog spora s Kijevom u vezi s oštećenim naftovodom koji transportuje rusku naftu u srednju Evropu.
Mađar je u ponedjeljak signalizirao da se neće protiviti pomoći EU-a. Budući da naftovod još uvijek nije popravljen – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da popravak neće biti gotov do kraja aprila – postavlja se pitanje hoće li Fico ispuniti prijetnju i blokirati sredstva ili će se ipak uskladiti s EU.
Slovački čelnik dosad je uvijek na kraju popuštao po pitanju sankcija i pridruživao se zajedničkim izjavama EU-a o podršci Ukrajini. “Mislim da će oni biti i te kako svjesni rizika i posljedica ako odaberu put donekle sličan njegovom”, rekao je ranije citirani diplomata EU-a.
Andrej Babiš
Češki premijer, 71-godišnji milijarder prozvan “češkim Trampom” koji od decembra vlada u koaliciji s krajnjom desnicom, već je pokazao sklonosti Orbanovom stilu. Babiš je bio jedini čelnik, uz Orbana i Fica, koji je tražio izuzeće od zajma EU-a od 90 milijardi evra za Ukrajinu.
Takođe je pozivao na smanjenje podrške Kijevu, iako se na kraju suzdržao od ukidanja češke inicijative za nabavku municije za odbranu Ukrajine. Babiš, čija koalicija uključuje i stranku Motoristi koja se protivi zelenim politikama, na nišanu ima i klimatske politike EU-a.
Oštro je kritikovao sistem EU-a za trgovanje emisijama, tvrdeći da uništava češku industriju. Umjesto da sve opstruišu, očekuje se da će desničari u Savjetu biti “tvrdi pregovarači po određenim pitanjima, pogotovo u poređenju s prevladavajućim stavom ostalih evropskih čelnika”, rekao je jedan diplomata EU-a.
Điorđa Meloni
Italijanska čelnica hoda po tankoj žici pragmatizma s Briselom otkako je prije više od tri godine preuzela vlast, balansirajući između svoje desne, nacionalističke politike i proevropskog stava u spoljnim poslovima. Udružujući se s drugim liderima, poput danske premijerke Mete Frederiksen, Meloni je nastojala postrožiti migracijska pravila EU-a kroz konsenzus, a ne opstrukciju.
Jedan diplomata EU-a rekao je da se Meloni pokazala kao “potpuno drugačiji tip” političarke od Orbana. Ali, drugi je upozorio da ona dolazi iz iste političke porodice kao i mađarski čelnik te da je ne treba otpisati.
“Na posljednjem Evropskom savjetu jedina osoba koja se složila s Orbanom bila je Meloni”, rekao je drugi diplomata EU-a, referirajući se na to da je italijanska čelnica na samitu u martu priznala ostalim liderima da razumije Orbanov stav o zajmu za Ukrajinu. “Vidi se da među njima postoji ideološka veza.”
Janez Janša
Bivši slovenački premijer u više mandata, desničarski populista i samoprozvani obožavalac Trampa sklon sukobima s novinarima, osvojio je drugo mjesto s tek jednim mandatom manje na dramatičnim izborima prošlog mjeseca, obilježenim špijunskom aferom.
Budući da pregovori o sastavljanju vlade još traju, ostaje nejasno hoće li Janša ili aktualni premijer Robert Golob uspjeti formirati vladajuću koaliciju. Janša, kojeg ponekad nazivaju “mini-Trampom”, pridružio bi se rastućem populističkom klubu u EU-u ako se vrati na vlast.
Međutim, po pitanju Ukrajine postoji značajna razlika između Janše i Orbana ili čak Fica: uprkos tome što je u drugim pitanjima saveznik mađarskog čelnika, Janša je zagovarao članstvo Ukrajine u EU i posjetio Kijev 2022. godine, u prvim danima ruske invazije, kako bi pokazao podršku.
Rumen Radev
Bivši bugarski predsjednik podnio je ostavku u januaru kako bi osnovao novu stranku i kandidovao se na parlamentarnim izborima u nedjelju. Na putu je da pobijedi, prema anketama koje objavljuje Politico, što predstavlja potencijalni preokret nakon godina političke paralize u Sofiji.
To bi mogao biti problem za Ukrajinu i njene evropske saveznike. Radev je 2025. godine izjavio da je Ukrajina “osuđena na propast” u ratu protiv Rusije i tvrdio da povećanje vojne pomoći EU-a, odnosno “ulijevanje još oružja” u Kijev, nije rješenje. Takođe je okrivio evropske čelnike za podsticanje kijevske protivofanzive, rekavši da je to dovelo do “stotina hiljada žrtava” u Ukrajini.
Radevove simpatije prema Kremlju donijele su mu oštru kritiku Zelenskog tokom televizijskog sučeljavanja dvojice čelnika 2023. godine u predsjedničkoj palati u Sofiji. “Biste li rekli: Putine, molim te, zauzmi bugarsku teritoriju”, upitao je Zelenski. Zbunjen, Radev se mučio s odgovorom.
