Riječ je o podmornici od 10.000 tona koja je namjenski projektovana za nošenje do šest nuklearnih torpeda Posejdon, najnovijeg oružja u ruskom arsenalu, poznatog kao “oružje sudnjeg dana”.
Ruski mediji izvještavaju da ti autonomni uređaji imaju vlastite nuklearne reaktore. Nakon lansiranja na otvorenom moru, nečujno se kreću prema cilju i pod vodom aktiviraju bojevu glavu. Eksplozija je razorna i može izazvati snažan cunami. Procjenjuje se da im je domet veći od 9.600 kilometara, što im omogućava dugo zadržavanje na moru, a mogu zaroniti do dubine od 1.000 metara.
Posljednjih dana propagandisti u Moskvi pozivaju Vladimira Putina da upotrijebi Posejdon protiv Velike Britanije. Time bi se, smatraju, odgovorilo na odluku Londona da pošalje Ukrajini dronove korištene za napade duboko u ruskoj teritoriji. “Dajte Britancima tri dana da nauče disati pod vodom, a zatim ih pogodite Posejdonom”, poručio je Vladimir Solovjov, voditelj na ruskoj državnoj televiziji.
Ove poruke poklopile su se s testiranjem Habarovska, a uslijedila je i izjava ruske ambasade da će London platiti “veću cijenu” što više pomoći bude slao Kijevu. Britanski premijer Andy Burnham odbacio je upozorenje i naglasio da Britanija ostaje pouzdan saveznik. Iako se Posejdon smatra opasnim i kredibilnim oružjem, stručnjaci procjenjuju da su male šanse da će ga Moskva zaista upotrijebiti.
Dr Richard Connolly, stručnjak za rusku odbrambenu politiku sa vojnog instituta Rusi, smatra da se treba zapitati kome su te poruke upućene. “Posejdon je, mogli bismo reći, ‘ekskluzivna’ sposobnost. Ne proizvodi se masovno i dizajniran je za najgori mogući scenario. Kad bi napravili ono što predlažu ruski TV voditelji, suočili bi se s odmazdom britanskog nuklearnog sistema Trident. Zato to neće učiniti, jer znaju kakvu bi cijenu platili”, objašnjava Connolly, prenosi Index.hr.
Specifikacije torpeda
Nuklearni torpedo Posejdon dugačak je 24 metra. Nosi nuklearnu bojevu glavu od dva megatona, što je 130 puta jače od atomske bombe bačene na Hirošimu. Vlastiti nuklearni reaktor omogućuje mu neograničen domet, a za kretanje koristi pump-jet propulziju.
Koja je svrha ovog podvodnog oružja za masovno uništenje, osim pokazivanja sile?
Istorija projekta
Ideja o Posejdonu potiče iz pedesetih godina, kada su sovjetski naučnici tražili način da zaobiđu američku odbranu. Plan je bio dopremiti hidrogensku bombu do američke obale i detonacijom izazvati cunami koji bi uništio gradove ili pomorske baze. Sovjetski planeri na kraju su odbacili ideju kao nepraktičnu. Vojni komandanti sumnjali su da se mogu dovoljno približiti obali, a tada nije bilo moguće ugraditi nuklearni reaktor u torpedo, pa je domet bio ograničen na 30 do 50 kilometara.
Koncept je oživljen početkom dvijehiljaditih zbog ruske zabrinutosti da SAD razvija protivbalističke sisteme koji bi mogli neutralizovati njihove interkontinentalne rakete. Kao odgovor, Rusija je razvila Posejdon i krstareću raketu na nuklearni pogon Skyfall. Potonja je dizajnirana za let preko Južnog pola kako bi izbjegla američku odbranu i obezbijedila sposobnost drugog udara.
Rusija je dosad najavila planove za nabavku najmanje 30 torpeda Posejdon i četiri podmornice nosača. Ipak, vjeruje se da je zasad počela samo gradnja Habarovska. Starija podmornica Belgorod takođe je prepravljena za nošenje ovog oružja, koje u NATO-u nosi oznaku “Kanyon”.
Način djelovanja i strateška uloga
U teoriji, teško uočljiva podmornica mogla bi lansirati Posejdon, koji bi kao kombinacija drona i projektila autonomno i sporo plovio prema cilju. Njegov nuklearni pogon znači da može preći gotovo svaku udaljenost, a Habarovsk bi ga mogao ispaliti nedjeljama unaprijed, objašnjava William Alberque, bivši zvaničnik za kontrolu naoružanja u NATO-u i američkoj vladi.
🇷🇺 RUSSIA’S POSEIDON SUBMARINE ENTERS SEA TRIALS
Russia’s Project 09851 Khabarovsk, the first submarine designed from the outset to operate the Poseidon nuclear powered underwater drone, appears to have begun factory sea trials after leaving Severodvinsk on August 17.
The move… pic.twitter.com/4bOFRTbtUk
— Defense Intelligence (@DI313_) August 19, 2026
“Taj sistem mogao bi se pritajiti i zatim djelovati kao idealno oružje za drugi udar”, dodaje Alberque. “Istovremeno je i izvrsno oružje za prvi udar, a na njega mogu postaviti bojevu glavu bilo koje snage.”
Najvjerovatnije mete bile bi američke, britanske ili francuske podmorničke baze. No, Posejdon nije samo oružje, već i diplomatski i psihološki alat kojim Moskva vrši pritisak na Zapad. “Cilj je odvojiti SAD od evropskih saveznika”, kaže Alberque. “U ranoj fazi krize, Rusi bi ih mogli lansirati i poručiti: ‘Sada su u moru. Ako se SAD umiješaju u sukob, gađaćemo vaše podmorničke baze’.”
“Ako bi Rusija zaista zaprijetila napadom na naše baze, mogli bismo jednostavno poslati podmornice na otvoreno more. Tada bismo im odgovorili: ‘U redu, gađaćete našu teritoriju? To ćemo smatrati prvim udarom i uništićemo vas.’ Tako bi se lako moglo odgovoriti na njihov blef”, nastavlja Alberque. On smatra da bi to bila i “strategija izuzetno visokog rizika” za Moskvu, jer bi se i samo lansiranje Posejdona, čak i ako samo čeka u pripremi, smatralo prvim udarom prema članu 51. Povelje UN-a.
Faze napada
Napad se odvija u tri faze. Prvo, podmornica nosač, poput Habarovska, ispaljuje do šest torpeda iz cijevi u pramcu. U drugoj fazi, Posejdonov nuklearni reaktor preuzima pogon. Torpedo autonomno plovi okeanom kako bi izbjegao NATO sonarne mreže, a u završnici naglo ubrzava. U trećoj fazi, po dolasku do cilja – obalskog grada ili grupe nosača aviona – detonira svoju nuklearnu bojevu glavu, što uništava neposrednu okolinu i pokreće cunami.
Stvarne sposobnosti i rizici
Među stručnjacima se, međutim, raspravlja o stvarnoj efikasnosti Posejdona. Na primjer, nuklearna krstareća raketa Skyfall, koju su analitičari prozvali “leteći Černobil”, pokazala se lakom za otkrivanje zbog toplinskog potpisa i traga zračenja koji ostavlja njen nezaštićeni reaktor.
Alberque ističe da nije jasno ima li Posejdon iste slabosti. Pri većim brzinama, turbulencije koje stvara u vodi mogli bi otkriti NATO sonari, fregate ili avioni. “Možda je dobro zaštićen i teško ga je otkriti, kao nuklearno postrojenje na podmornici. Ali ako je imalo sličan Skyfallu, mogao bi ostavljati velik trag. Jednostavno ne znamo”, kaže Alberque.
Na kraju, dio vrijednosti Posejdona za Rusiju leži u troškovima koje bi nametnuu SAD i NATO-u ako bi se odlučili pripremati za odbranu. Ali, stručnjaci upozoravaju da to nosi rizik daljeg podsticanja trke u naoružanju. “Trenutno smo u vrlo opasnoj situaciji”, kaže Connolly. “Možda se ne slažemo s Rusijom i njenom vizijom bezbjednosti, ali sasvim je drugo reći da se jednostavno mora nastaviti s eskalacijom.”
On smatra da je možda bolje prihvatiti kako se veliki iznosi potrebni za potpunu zaštitu od Posejdona ne isplate. “Trošili biste ogroman novac da se odbranite od nečega što će se upotrijebiti tek kad već budete u nuklearnom ratu. A tada nas ionako više neće biti”, zaključuje Connolly.
