Najveći porast je zabilježen kada se radi o anksioznosti i depresiji, koje su istovremeno bile najčešći poremećaji u toj godini.
Kako se navodi, na trećem mjestu se nalazi kategorija poremećaja ličnosti, koju ne prate drugi mentalni problemi, ili korišćenje supstanci.
Studijom, koja je objavljena u časopisu Lanset, obuhvaćene su 204 zemlje, kao i 12 kategorija mentalnih poremećaja, a njeni autori upozorili su da svijet ulazi u fazu pogoršanih problema te vrste što izaziva znatnu zabrinutost.
Glavni autor studije, Demijan Santomauro, izjavio je da su ga razmjere problema “istinski šokirale”.
“Ovdje je u igri mnogo faktora i teško ih je sve razdvojiti”, dodao je Santomauro, vanredni profesor na Školi javnog zdravlja Univerziteta u Kvinslendu u Australiji.
On je ukazao da suočavanje sa ovim faktorima rizika zahtijeva globalno kolektivno angažovanje.
Drugi mentalni problemi koji su praćeni su bipolarni poremećaj, šizofrenija, poremećaji iz autističnog spektra, problemi sa hiperaktivnošću, anoreksija, bulimija, distimija, kao i poremećaj ponašanja.
Istraživači su otkrili da je zabilježen porast svih 12 vrsta poremećaja, pri čemu je broj slučajeva anksioznosti povećan za 158 posto, a depresije za 131 procenat, u poređenju sa 1990. godinom.
Kako se navodi, najrjeđe zastupljeni poremećaji bili su anoreksija, bulimija i šizofrenija, iako ni ta stanja nisu rijetka.
Većina mentalnih poremećaja se češće javljala kod žena, ali autizam, poremećaji ponašanja, ličnosti i neobjašnjiva intelektualna ometenost bili su zapravo češći kod muškaraca.
Studija takođe pomaže da se dalje rasvijetli kako je pandemija kovida-19 mogla da utiče na stope određenih mentalnih zdravstvenih stanja.
Prije pandemije, stope anksioznosti, depresije i nekih drugih poremećaja su već bile u porastu, ali tokom i nakon krize, depresija se povećala i nije se vratila na stope prije pandemije. Istovremeno, anksioznost je dostigla vrhunac i ostala na visokom nivou do 2023. godine, otkrio je istraživački tim.
U istraživanju se takođe obrađuju pitanja poput nedovoljnog prijavljivanja mentalnih problema, što je uobičajeno kada su u pitanju mentalne bolesti.
Pol Bolton, naučnik na odjeljenju za mentalno zdravlje na Školi javnog zdravlja “Džons Hopkins Blumberg” u Baltimoru, naveo je da tačan broj nije poznat, ali su procjene iznesene u studiji najbliže stvarnim brojkama u svijetu.
Istraživanje predstavlja analizu podataka iz Studije o globalnom teretu bolesti, povreda i faktora rizika, ili GBD, iz 2023. godine. Studija GBD, koju vodi Institut za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu u Vašingtonu, predstavlja najveći i najsveobuhvatniji napor za merenje zdravlja na različitim mestima i u različitim vremenima.
Ovo istraživanje, pokrenuto početkom devedesetih, obuhvata hiljade istraživača širom sveta i prvenstveno ga finansira Fondacija “Gejts” od 2007. godine, navodi CNN.
Iskustva sa mentalnim zdravljem i dostupnošću zdravstvene pomoći značajno variraju, a veliki dio tereta za poboljšanje leži na kreatorima politike i drugim zdravstvenim vlastima, ukazali su stručnjaci.
Naučnici su naveli da mnogi pozitivni i negativni faktori doprinose višim stopama ovih poremećaja.
“Stigma mentalnih bolesti je znatno smanjena, pa se ljudi mnogo lakše javljaju, nego da pate u tišini”, rekao je psihijatar Robert Trestman.
Santomauro i drugi eksperti imaju savjet koji može da pomogne svakome ko se bori s ovim problemima, ukljućujući obraćanje profesionalcima u vezi s različitim terapijama, lijekovima i podrškom.
Istovremeno, poboljšanje načina života, uključujući ishranu, društvene veze, vježbanje, dovoljno sna, hobije i uravnotežen odnos između posla i života, mogu da budu takođe od ključnog značaja, zaključili su stručnjaci.
