Nova zabrana u Austriji tako je već stigla do prve ozbiljnije provjere u praksi. Kako piše “Heute”, Bildungsdirektion Beč je nakon razgovora u školama uputio ukupno 98 poziva roditeljima. Do sada su održana 72 razgovora sa učenicama i njihovim roditeljima.
U 18 slučajeva nije pronađeno rješenje na nivou razgovora, pa su predmeti proslijeđeni nadležnim okružnim upravama. To, međutim, još ne znači da su roditelji kažnjeni.
Za sada nema novčanih kazni
Prema informacijama koje je “Heute” dobio od bečke gradske uprave, nijedna porodica do sada nije dobila novčanu kaznu. Svih 18 predmeta koji su proslijeđeni okružnim vlastima još je u obradi.
Postupak je namjerno postavljen u nekoliko koraka. Ako učenica dođe u školu sa zabranjenom maramom, najprije slijedi razgovor sa njom. Ako se situacija ponovi, uključuju se škola i roditelji, a zatim Bildungsdirektion. Tek nakon toga slučaj može biti proslijeđen nadležnoj upravnoj vlasti.
Konačna novčana kazna predviđena zakonom iznosi od 150 do 800 evra.
Neke djevojčice same žele da nose maramu
Jedan od zanimljivijih detalja iz prvih razgovora odnosi se upravo na pitanje zbog kojeg je zabrana i politički i društveno kontroverzna.
Kako je Bildungsdirektion Beč saopštio za “Heute”, iz dosadašnjih razgovora proizlazi utisak da neke djevojčice žele da nose maramu same. Istovremeno, nadležni naglašavaju da kroz te razgovore ne mogu utvrditi kakav uticaj na njih imaju porodica, vjera ili društveno okruženje.
Bečka direktorica za obrazovanje Elizabet Fuks poručuje da se zakon mora primjenjivati, ali da se pritom insistira na razgovoru i osjetljivom pristupu prema učenicama i njihovim roditeljima.
ORF je ranije zabilježio nagli rast broja slučajeva
Da se primjena zabrane brzo proširila iz škola prema obrazovnim vlastima pokazalo se već sredinom septembra. Tada je ORF objavio da je u Beču bilo prijavljeno 55 slučajeva Bildungsdirekciji, dok su u Donjoj Austriji prvi predmeti već stigli do okružnih vlasti.
ORF je tada naveo da se kazna može izreći tek nakon što budu iscrpljeni prethodni koraci predviđeni zakonom. U Štajerskoj je, poređenja radi, u prvim sedmicama bilo znatno manje slučajeva, a ORF je izvijestio da su tadašnji razgovori u svim prijavljenim slučajevima završeni dogovorom.
Šta predviđa austrijski zakon?
Zabrana je počela da važi sa školskom godinom 2026/27 i odnosi se na učenice do navršenih 14 godina u javnim školama i privatnim školama. Austrijski parlament je prilikom predstavljanja zakona naveo da je cilj mjere zaštita razvoja i samostalnosti djevojčica.
Prema zakonskoj proceduri, novčana kazna od 150 do 800 evra predstavlja posljednju mjeru, a ne automatsku posljedicu prvog prekršaja. Ako kazna ne može biti naplaćena, zakon predviđa i zamjensku kaznu zatvora u trajanju do dvije sedmice.
Istovremeno, zabrana je od početka izazivala političke i pravne polemike. Dok su njeni zagovornici isticali zaštitu djevojčica od društvenog i vjerskog pritiska, protivnici su upozoravali na diskriminaciju muslimanskih učenica. Austrijski Ustavni sud je ranije zahtjeve protiv zabrane odbacio iz formalnih razloga, bez odlučivanja o njenoj ustavnosti.
Za sada je, međutim, najvažnija činjenica mnogo konkretnija: zabrana je počela da se primjenjuje, desetine slučajeva već su prošle kroz proceduru, ali u Beču još nije izrečena nijedna novčana kazna.
