Najveći rast očekuje se kod pšenice, što bi moglo dovesti i do poskupljenja hljeba i tjestenine. Britanska ekonomska analitička kuća Oxford Economics procjenjuje da će globalne cijene hrane u 2026. porasti za 11,8 odsto, a u 2027. za još 4,8 odsto.
Najviše bi trebalo da poskupe žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi. Ekstremne vrućine i suše uništavaju usjeve širom Evrope. Poljoprivrednici se suočavaju i sa visokim cijenama energenata i đubriva, na koje utiču ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Nakon toplotnog talasa u Evropi, briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu prinosa žitarica u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine prinos je iznosio 310 miliona tona, prenosi Indekx.hr pisanje Euronewsa.
Ratovi podižu cijene goriva i đubriva
Troškovi poljoprivrednika rastu i zbog poremećaja u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama izazvanih blokadom Ormuskog moreuza zbog rata u Iranu. Cijene dizela na svjetskom nivou u julu su bile 36 odsto više nego godinu ranije, dijelom zbog blokade Ormuskog moreuza. Oxford Economics očekuje da će cijene đubriva ove godine porasti za 22 odsto.
Tomas Dvorak, viši ekonomista u Oxford Economicsu, tvrdi da najveći uticaj na globalne cijene hrane ima “rat između SAD i Irana i njegov uticaj na resurse potrebne za proizvodnju, prvenstveno na dizel, prirodni gas i đubrivo”.
Rat u Ukrajini takođe snažno utiče na tržište hrane.
“Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju sa nešto manje od 30 odsto u svjetskom izvozu pšenice i sa više od 10 odsto u izvozu kukuruza”, ističe Dvorak. Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale i brodove, kao i otežan izvoz preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi da ugroze 86 miliona tona godišnjeg izvoznog kapaciteta žitarica. To je gotovo 17 odsto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.
Pšenica pod najvećim pritiskom
“Najteže će biti pogođeni usjevi – žitarice, voće i povrće – kao i mliječni proizvodi”, poručio je Dvorak i dodao da su te kategorije najizloženije sušama i vrućinama. “To će se odraziti i na cijene prerađevina poput hljeba, sira, vina ili ulja”, dodao je. S druge strane, meso bi trebalo da bude manje pogođeno.
Cijena pšenice pod najvećim je pritiskom jer njena proizvodnja zahtijeva velike količine đubriva. Oxford Economics očekuje da će u trećem tromjesečju 2026. biti 36 odsto viša nego godinu ranije i dostići oko 4,40 evra za približno 20 kilograma. Pšenica je ključni sastojak brojnih proizvoda, među kojima su tjestenina, keks i pahuljice za doručak.
Poskupljenja bi najprije mogla da se vide kod svježe hrane
“Kod svježe hrane, prvenstveno voća i povrća, uticaj će biti brz i vjerovatno vidljiv u prodavnicama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane taj proces traje duže zbog vremena potrebnog za žetvu i obradu. Tu očekujemo vrhunac poskupljenja za šest do devet mjeseci”, pojasnio je Dvorak.
To znači da bi cijene svježih namirnica mogle početi snažnije da rastu u oktobru i novembru ove godine, dok se najveći rast cijena prerađene hrane očekuje između februara i maja naredne godine.
