Kos je to rekla u Pržnu, na sastanku ministara spoljnih poslova u okviru Berlinskog procesa, gdje je otvorila skup “Zapadni Balkan u Evropi koja se mijenja”.
Naglasila je da je proširenje EU strateški poduhvat, ali i da će napredak svake zemlje i dalje zavisiti od ispunjavanja uslova.
Crna Gora pred novim korakom
Kos je posebno pohvalila napredak Crne Gore, koja je do sada zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja. Očekuje se da će na međuvladinoj konferenciji sredinom oktobra biti zatvoreno još nekoliko poglavlja.
“Ovo vaše dostignuće u Crnoj Gori stvorilo je novi zamah za proširenje u cijelom regionu Zapadnog Balkana”, rekla je Kos.
Dodala je da je i Albanija dio tog zamaha. Prema njenim riječima, Albanija je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a tri su već zatvorena, dok se tokom ove godine očekuje dalji napredak.
Kos je navela da je 2026. već rekordna godina kada je riječ o procesu proširenja, tvrdeći da je tokom prvih devet mjeseci otvoreno ili zatvoreno više pregovaračkih poglavlja nego u bilo kojoj godini u posljednjih 25 godina.
“Više Evrope prije članstva”
Komesarka je najavila da će Evropska komisija 6. oktobra predstaviti dodatne ideje za postepenu integraciju kandidata.
Osnovna ideja, prema njenim riječima, jeste “više Evrope prije članstva”. To bi trebalo da omogući kandidatima da se postepeno integrišu u pojedine oblasti EU i prije formalnog ulaska u Uniju.
Kos je, međutim, naglasila da takva postepena integracija nije zamjena za punopravno članstvo.
“To mora da bude jasno. EU nudi zajedničku budućnost u kojoj sukobi iz prošlosti gube na značaju”, rekla je ona.
Prema njenim riječima, geopolitička situacija čini proširenje hitnijim, ali princip napredovanja na osnovu zasluga ostaje ključan.
“Geopolitika određuje zašto je proširenje važno i koliko hitno moramo djelovati. A mi se držimo principa zasnovanog na zaslugama, jer upravo zasluge određuju uslove, kao i to ko je spreman za pristupanje i kada”, rekla je Kos.
Šta bi zemlje mogle dobiti prije članstva?
Postepena integracija trebalo bi da donese konkretnije koristi od približavanja EU i prije formalnog članstva. Kos je posebno izdvojila trgovinu, poslovno okruženje, vladavinu prava i regionalnu saradnju.
Prema njenim riječima, usklađivanje sa standardima EU donosi veću pravnu sigurnost i predvidivost, što može podstaći investicije, privredni rast i zapošljavanje.
Komesarka je pomenula i novu studiju Međunarodnog monetarnog fonda, prema kojoj bi prvih deset godina članstva u EU moglo donijeti povećanje BDP-a po stanovniku za oko trećinu, dok bi za 15 godina rast mogao iznositi gotovo polovinu. Kos je navela da su takav nivo dostigle zemlje koje su Uniji pristupile 2004. godine.
Fokus i na odnosima u regionu
Kos je naglasila da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi važan dio evropskih integracija.
Pozvala je zemlje Zapadnog Balkana da otvorena bilateralna pitanja rješavaju kroz dijalog, regionalnu saradnju i međusobno povjerenje.
“Iskoristimo ovu priliku za proširenje EU, zarad budućnosti ove i narednih generacija”, poručila je Kos.
Prvi konkretniji odgovor na pitanje kako bi nova faza postepene integracije mogla izgledati trebalo bi da stigne već 6. oktobra, kada Evropska komisija predstavi najavljene prijedloge.
