Međutim, kada toplotni talas prođe, mnogi pomisle da je opasnost završena. Stručnjaci upozoravaju da to nije tako. Posljedice izlaganja ekstremnim vrućinama kod nekih ljudi mogu trajati danima, pa čak i nedjeljama nakon što se temperature vrate u normalu.
Starije osobe, hronični bolesnici, trudnice, mala djeca, kao i ljudi koji rade ili vježbaju na otvorenom, posebno su izloženi riziku. Ipak, produžena izloženost visokim temperaturama može uticati i na osobe koje su inače zdrave.
Tokom toplotnog talasa tijelo neprestano radi “prekovremeno”. Pokušava da održi normalnu tjelesnu temperaturu znojenjem, pri čemu gubi velike količine vode i elektrolita. Srce mora da ubrza rad kako bi obezbijedilo dovoljan protok krvi do kože, gdje se oslobađa višak toplote, dok su bubrezi i drugi organi dodatno opterećeni.
Iako se nakon nekoliko svježijih dana možemo osjećati bolje, to ne znači da se tijelo potpuno oporavilo. Kod nekih ljudi posljedice se pojavljuju sa zakašnjenjem, posebno ako je izlaganje vrućini bilo dugotrajno ili je došlo do dehidracije.
Umor koji ne prolazi
Dugotrajan umor jedna je od najčešćih posljedica toplotnog stresa. Ljudi često primjećuju da imaju manje energije, da im svakodnevni zadaci teže padaju i da se sporije koncentrišu nego ranije. Razlog za to je kombinacija gubitka tečnosti, poremećaja ravnoteže elektrolita, lošijeg sna zbog visokih noćnih temperatura i dodatnog opterećenja kardiovaskularnog sistema.
Glavobolja i vrtoglavica čak i kada vrućina prođe
Čak i kada temperatura napolju padne, dehidracija i neravnoteža natrijuma i drugih elektrolita mogu još neko vrijeme izazivati glavobolju, vrtoglavicu ili osjećaj nestabilnosti. Ako se simptomi pogoršavaju ili su praćeni konfuzijom, nerazgovetnim govorom ili gubitkom svijesti, neophodna je hitna medicinska pomoć.
Srce ostaje pod većim opterećenjem
Visoke temperature predstavljaju dodatni napor za srce. Kod osoba sa visokim krvnim pritiskom, srčanom insuficijencijom ili drugim kardiovaskularnim problemima, povećano opterećenje može potrajati i nakon završetka toplotnog talasa.
Stručnjaci upozoravaju da vrućina može uticati i na djelovanje određenih lijekova, posebno diuretika i terapije za krvni pritisak. Zbog toga pacijenti ne bi trebalo sami da mijenjaju terapiju, već da se za sve nedoumice obrate ljekaru.
Bubrezi mogu poslati upozorenje tek kasnije
Blaga do umjerena dehidracija može privremeno smanjiti funkciju bubrega. Kod većine zdravih ljudi stanje se vraća u normalu nakon dovoljnog unosa tečnosti, ali kod starijih osoba i hroničnih bolesnika mogu se razviti ozbiljnije komplikacije.
Obratite pažnju na sljedeće znakove:
- tamniji urin,
- značajno smanjeno mokrenje,
- izraženu žeđ,
- umor,
- oticanje nogu ili zglobova.
Ako simptomi traju nekoliko dana, preporučuje se pregled kod ljekara.
San može biti poremećen još nekoliko dana
Dokazano je da visoke noćne temperature smanjuju kvalitet sna. Pošto tijelo tokom noći teže snižava temperaturu, san može biti kraći i isprekidan. Posljedice se mogu osjećati i danima nakon završetka vrućina – kroz slabiju koncentraciju, veću razdražljivost, sporije reakcije i osjećaj iscrpljenosti čak i nakon dovoljnog broja sati sna.
Vrućina utiče i na mentalno zdravlje
Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da dugotrajna izloženost visokim temperaturama može uticati i na raspoloženje. Neki ljudi primjećuju veću razdražljivost, anksioznost i osjećaj iscrpljenosti.
Stručnjaci objašnjavaju da vrućina predstavlja fiziološki stres za organizam, koji može uticati i na psihičko blagostanje, posebno kod osoba koje već imaju probleme sa mentalnim zdravljem, prenosi b92.net.
