U Evropi izgorjelo 700.000 hektara, EU najavila ujedinjavanje vatrogasaca

U Evropskoj uniji ove godine izgorjelo je oko 700.000 hektara, dok je 16 država imalo natprosječnu požarnu sezonu. Nakon rekordno toplog ljeta, Evropska komisija najavljuje snažnije povezivanje vatrogasnih službi i razvoj zajedničkih evropskih kapaciteta za borbu protiv požara.

Posljedice toplotnih talasa, suše i požara u EU ove godine već se procjenjuju na 28,3 milijarde evra, rekla je komesarka Evropske komisije Hadža Lahbib tokom rasprave u Evropskom parlamentu o posljedicama ljeta 2026. godine.

Prema njenim riječima, najveći pritisak trpi poljoprivreda, dok su požari ove godine zahvatili mnogo veće površine u pojedinim državama članicama nego što je uobičajeno.

EU želi “evropske vatrogasce”

Evropska unija je tokom ovog ljeta odgovorila na svih deset zahtjeva za pomoć iz država članica, kao i na dva zahtjeva izvan Evrope.

Vatrogasne službe iz različitih država angažovane su 40 puta kroz vazdušne operacije, dok je na teren poslato 18 timova sa ukupno 777 vatrogasaca iz 14 evropskih zemalja.

EU trenutno raspolaže sa 18 aviona i pet helikoptera za borbu protiv požara. Jedan od aviona prvi put je u potpunosti finansiran evropskim novcem.

Lahbib je najavila da Evropska komisija želi da dodatno objedini nacionalne kapacitete i razvije ono što naziva “evropskim vatrogascima”.

U planu je i uspostavljanje vatrogasnog centra na Kipru, namijenjenog prije svega zemljama Mediterana. Centar bi trebalo da raspolaže sa šest kanadera i poligonima za obuku vatrogasaca.

Od gašenja požara ka prevenciji

EU već koristi Evropski informacioni sistem za šumske požare (EFFIS), koji pomoću satelitskih snimaka i dronova prati širenje požara i procjenjuje opasnost od novih požara.

Međutim, evropski zvaničnici sve više naglašavaju da odgovor ne može biti samo slanje pomoći nakon izbijanja požara. Cilj je razviti sistem koji će omogućiti bolju pripremu i brže raspoređivanje zajedničkih kapaciteta.

Hrvatska evroposlanica Željana Zovko rekla je da ovogodišnji požari u Hrvatskoj pokazuju zašto civilna zaštita mora biti dio evropske bezbjednosti.

“Vatrogasci su prvi na terenu kada je sistem stavljen na najveći test. Zato evropsku politiku civilne zaštite ne možemo graditi samo u institucijama”, rekla je Zovko, ističući da iskustva vatrogasaca sa terena moraju biti uključena u buduće odluke EU.

Milijarde za civilnu zaštitu

Istovremeno se priprema reforma Mehanizma EU za civilnu zaštitu. U narednom višegodišnjem finansijskom okviru za taj sistem predviđeno je gotovo 11 milijardi evra.

Zovko je podržala i snažnije povezivanje vatrogasnih službi na evropskom nivou, kao i osnivanje Evropske asocijacije vatrogasaca u Berlinu, koja bi trebalo da doprinese razmjeni iskustava i boljoj koordinaciji.

Ovogodišnja požarna sezona pokazala je razmjere problema sa kojim se Evropa sve češće suočava. Za Brisel je zato izazov da pomoć među državama više ne bude samo reakcija na katastrofu, već dio stalnog sistema u kojem su ljudi, avioni i druga oprema dostupni tamo gdje su najpotrebniji.

Pročitajte još

Popularno