Kada zaposlenom date veću kontrolu nad njegovim radom, granice između poslovnog i privatnog života mogu početi da se brišu.
Umjesto da slobodu koriste za bolji balans, pojedini radnici počinju da rade duže, ostaju dostupni nakon radnog vremena i posao nose sa sobom čak i kada više nisu za računarom.
Upravo taj fenomen istraživala je Andreana Drenčeva, viša predavačica na Kraljevskom koledžu u Londonu. Njeno istraživanje pokazuje da autonomija na poslu ima i svoju tamnu stranu: što više slobode ljudi imaju, to se ponekad osjećaju odgovornijim da budu stalno dostupni.
Sloboda lako postaje dodatna odgovornost
Kada zaposleni sami organizuju svoj dan, više nema jasne granice koja govori da je radno vrijeme završeno.
Ako zadatak nije završen, nema potrebe da se čeka sutra. Ako stigne mejl uveče, može se odmah odgovoriti. Ako se pojavi nova ideja, može se još malo raditi.
Tako se sloboda pretvara u osjećaj da posao nikada nije zaista završen.
Drenčeva je u istraživanju 40 preduzetnika pokazala koliko je teško napraviti mentalni odmak od posla kada osoba ima visok stepen autonomije. Neriješeni zadaci i poslovni problemi nastavljaju da zaokupljaju pažnju i van radnog vremena.
Zašto ljudi rade više kada im se vjeruje?
Jedan od razloga je potreba da se opravda ukazano povjerenje.
Kada poslodavac zaposlenom ne određuje svaki korak i ne kontroliše njegovo radno vrijeme, zaposleni može osjetiti potrebu da pokaže da je takvo povjerenje zasluženo.
To može značiti brže odgovaranje na poruke, rad do kasno uveče ili prihvatanje dodatnih zadataka.
Problem je što se takvo ponašanje lako pretvara u začarani krug. Što je radnik dostupniji, to se njegova dostupnost više počinje doživljavati kao znak posvećenosti poslu.
Rad od kuće dodatno briše granice
Ovaj problem posebno dolazi do izražaja kod rada od kuće.
Kada čovjek radi u kancelariji, postoji prirodan trenutak kada napušta radno mjesto. Put kući predstavlja jasnu granicu između posla i privatnog života.
Kod rada od kuće takva granica ne postoji.
Laptop je u istoj prostoriji, poslovni telefon je pri ruci, a još jedan mejl može se odgovoriti za nekoliko minuta. Zbog toga je mnogo lakše produžiti radni dan, čak i kada to niko izričito ne traži.
Istovremeno, odsustvo iz kancelarije kod nekih zaposlenih stvara potrebu da dodatnim radom pokažu da su produktivni.
Kada sloboda prestaje da bude prednost?
Autonomija na poslu može donijeti veće zadovoljstvo, motivaciju i osjećaj kontrole. Ali ona može imati suprotan efekat ako zaposleni ne uspijeva da postavi granicu između posla i privatnog života.
Za oporavak je važno takozvano psihološko isključivanje – sposobnost da se čovjek nakon posla prestane baviti poslovnim problemima i mentalno prebaci na druge aktivnosti.
Zato pravi izazov nije samo dati zaposlenima više slobode. Važno je i stvoriti kulturu u kojoj sloboda ne znači stalnu dostupnost.
Jer posao koji možete raditi bilo kada, lako može postati posao koji radite – stalno.
