Kako izvještava Deutsche Presse-Agentur, parlamentarni sekretar SPD-a Dirk Vize predložio je da se Njemačka ugleda na Austriju i preuzme njihov dugogodišnji model penzije za teške uslove rada (Schwerarbeitspension).
Njemački penzioneri rade i do 74 godine
Povod za ovaj potez jeste planirano ukidanje dosadašnje mogućnosti odlaska u penziju bez penalizacije nakon 45 godina staža – takozvane “penzije sa 63” (koja u praksi trenutno iznosi 64,5 godina).
Glavni problem leži u činjenici da radnici koji se bave teškim zanimanjima često ne mogu da dočekaju te godine na radnom mjestu bez ozbiljnog narušavanja zdravlja. Ukidanje ove mjere direktno bi pogodilo svakog trećeg novog penzionera u Njemačkoj, piše Feniks magazin.
Kako funkcioniše austrijski model koji služi kao uzor?
Austrijski model penzije za težak rad na snazi je gotovo 20 godina (od 2007) i omogućava odlazak u penziju već sa 60 godina života – odnosno pet godina prije redovne starosne granice za penzionisanje.
Kako objašnjava Radnička komora Austrije, uslov je da osiguranik ima ukupno 45 godina penzijskog staža (540 mjeseci), od čega najmanje 10 godina (120 mjeseci) u posljednjih 20 godina mora biti priznato kao težak rad.
Nadalje, od 1. januara 2026. godine u Austriji je i briga/njega zvanično svrstana u kategoriju teškog rada, što omogućava da oko 1.000 medicinskih radnika i njegovatelja godišnje ode u raniju penziju.
Penalizacija pri ovakvom odlasku iznosi svega 1,8 odsto po godini ranijeg penzionisanja, što je znatno povoljnije od ostalih oblika prijevremenog penzionisanja.
Ko bi u Njemačkoj imao najviše koristi?
Kao težak rad po ovom modelu priznaju se:
- Noćni smjenski rad
- Rad na ekstremnim temperaturama
- Aktivnosti koje uključuju materije opasne po zdravlje
- Težak fizički rad i njega bolesnika
U Njemačkoj bi od ovakve zakonske promjene najviše koristi imali građevinski radnici, zaposleni u brizi i njezi, radnici u smjenama, poljoprivrednici i dostavljači paketa.
Riječ je o grupama koje rijetko uspijevaju da dočekaju redovnu starosnu granicu za penzionisanje bez narušenog zdravlja, pa su dosad bile prinuđene da odlaze u penziju uz visoke kaznene odbitke.
Prepreke i birokratija: Zašto je primjena složena?
Uprkos prednostima, primjena austrijskog modela donosi i značajne birokratske izazove.
Definicija “teškog rada” podložna je stalnim sporovima jer je teško precizno odrediti koja sve zanimanja ulaze u tu kategoriju. U Austriji su poslodavci dužni da pojedinačno prijavljuju mjesece teškog rada za svakog zaposlenog, što u praksi stvara veliko administrativno opterećenje.
Osim toga, Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) upozorava da pravila zasnovana isključivo na godinama staža mogu stvoriti nove nepravde na tržištu rada.
Ipak, direktor DIW-a Marcel Fratšer smatra da je ukidanje dosadašnjeg modela “penzije sa 63” neophodno jer bi bez toga cjelokupna penzijska reforma propala.
