On predviđa da je nakon više od četiri godine rata neizbježna “prekretnica” u sukobu.
Ruske snage, koje su od početka rata u februaru 2022. ostvarivale postupne pomake, ove su godine usporile napredovanje, dok ukrajinska vojska pojačava pritisak na ratištu.
Šest ključnih mjeseci
Brigadni general Andrij Bilecki, komandant Trećeg jurišnog korpusa, jedne od najcjenjenijih ukrajinskih borbenih jedinica, rekao je u intervjuu kako vjeruje da je ruska vojska iscrpljena i nesposobna za veće proboje.
Ako ukrajinska vojska uspije izgraditi i održati zamah tokom nekoliko mjeseci, mogla bi preuzeti inicijativu duž cijelog ratišta. To bi, prema njegovim riječima, prisililo Rusiju da odustane od planova za osvajanje preostalog dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine.
“Vjerujem da je sljedećih šest do devet mjeseci prekretnica”, rekao je Bilecki na neotkrivenoj podzemnoj lokaciji u sjeveroistočnoj Harkovskoj oblasti.
“Preciznije, mislim da je sljedećih šest mjeseci najkritičnije”, dodao je osnivač puka Azov.
“S Rusima moramo pregovarati s pozicije snage, a ne slabosti”
Pitanje kontrole nad Donjeckom ključna je prepreka u mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD koje su u zastoju. Rusija zahtijeva cijelu regiju, dok Ukrajina odbija povući se s teritorija koje moskovske snage nisu uspjele zauzeti.
“Moramo odrediti smjerove u kojima možemo poboljšati svoje položaje, zauzeti neke strateške tačke i onda s Rusima razgovarati s pozicije snage, a ne slabosti, o istinski stabilnom primirju”, izjavio je Bilecki, desničarski politički vođa koji je osnovao veteranski bataljom Azov, a sada komanduje desetinama hiljada vojnika.
“S vojnog gledišta, to je realno.” Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na pitanje za komentar. Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je pobjedu, a ovog je mjeseca izjavio kako misli da se rat bliži kraju.
Kakvo je stanje na ratištu?
Napredovanje ruskih snaga otežano je odlukom Ilona Maska da im uskrati pristup svojoj satelitskoj internetskoj usluzi Starlink. Kijev je u međuvremenu pojačao napade bespilotnim letjelicama srednjeg dometa na rusku protivvazdušnu odbranu i logistiku.
Predsjednik Volodimir Zelenski prošle sedmice je izjavio da je Ukrajina tokom 2026. godine oslobodila gotovo 600 kvadratnih kilometara teritorije, iako Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi tu brojku. Moskva trenutno kontroliše gotovo petinu ukrajinske teritorije.
Procjenjujući vojnu situaciju, John Helin iz finske analitičke grupe Black Bird složio se s Bileckim, rekavši da je umor problem za ruske snage, dok ukrajinske napore otežava nedostatak ljudstva.
“Čini se da je, nakon četiri ili pet mjeseci ove godine, mnogo vjerovatnije da će se Rusi iscrpiti prije nego što ukrajinski problemi dosegnu tačku pucanja”, rekao je za Reuters.
U ponedjeljak je američki Institut za proučavanje rata naveo da kijevske snage sada “aktivno osporavaju pozicijski karakter rata” i da bi uskoro mogle biti sposobne za izvođenje ograničenih mehaniziranih napada.
Bitka za “Pojas tvrđava”
Ruska vojska napreduje prema “Pojasu tvrđava” u istočnoj Ukrajini, a borbe bjesne unutar strateškog grada Kostjantinovke.
Ta konstelacija snažno utvrđenih gradova temelj je ukrajinske odbrane, a njeno bi zauzimanje Rusiji omogućilo da ugrozi ostatak Donbasa.
Bilecki, čije snage drže više od desetine ukupnog ratišta, kaže da njegova vojska čvrsto drže bok oko Slovjanska, sjevernog uporišta pojasa, i time prisiljavaju Rusiju na frontalne napade na grad. Takvi skupi napadi, tvrdi, pomogli su da se iscrpe ruske snage i doveli su do velikih gubitaka među terenskim komandantima, što opisuje kao profesionalnu degradaciju moskovske vojske.
“Nedostatak osoblja više im ne dopušta napredovanje kao što su to činili, na primjer, prije godinu dana”, rekao je Bilecki.
Tehnološka revolucija na ratištu
Bilecki je rekao da je prerano donositi zaključke iz nedavnih uspjeha Kijeva, ali da bi Ukrajina to mogla iskoristiti nastavkom napada srednjeg dometa i “pažljivim” napredovanjem.
Moskva, prema njegovim riječima, “radikalno gubi” u komunikacijama na ratištu zbog Maskove zabrane korištenja Starlinka. Ipak, obje strane opisuje kao ravnopravne u tehnološkom razvoju. Ukrajina prednjači u bespilotnim kopnenim vozilima (UGV) i teškim dronovima bombarderima, dok Rusija pobjeđuje u trci za dronovima s optičkim vlaknima, koje je nemoguće ometati.
Njegov korpus predvodi napore u transformaciji obuke i integraciji novih tehnologija. Jedinice Bileckog prednjače u korištenju nevidljivih kamikaza dronova i robota naoružanih mašinkama ili raketnim bacačima kako bi zamijenili znatan dio pješadije, s ciljem od 30 posto do 2027. godine.
Sljedeća “revolucija”, kaže Bilecki, omogućiće komandantima da organizuju “kreativnije” kombinovane napade uz očuvanje dragocjenih vojnika. “To će se dogoditi ove godine i mislim da ćemo pokazati kako je naš korpus živopisan primjer toga”, zaključio je, prenosi index.hr.
