Prema prognozama mreže Euroconstruct broj dovršenih stanova 2025. godine dosegnuće najnižu razinu od 2015. godine. Trenutno se gradi 1,5 miliona stambenih jedinica, što je pad od 5,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, blagi oporavak od 3,0 posto očekuje se u 2026. godini
Posebno je alarmantna situacija u Njemačkoj, gdje se negativan trend nastavlja. U najgorem scenariju, u 2026. godini biće izgrađeno samo 175.000 stanova, što bi predstavljalo pad od 15 posto u odnosu na 2025. godinu. Njemačka se suočava s visokim troškovima gradnje, koji koče brži oporavak tržišta. Iako potražnja za stambenim prostorom raste zbog povećanja broja stanovnika, investitori i građevinski sektor teško se nose s financijskim izazovima.
S druge strane, sjever Evrope bilježi pozitivne signale. Nordijske zemlje prolaze kroz snažan oporavak nakon prethodnog razdoblja stagnacije. U Švedskoj će se već 2025. godine izgraditi 12 posto više stambenih jedinica, dok će u 2026. godini rast biti još izraženiji: Danska očekuje povećanje od 28 posto, Finska od 23 posto, a Norveška od 13 posto. Sličan trend bilježi i Poljska, gdje bi broj novogradnji mogao porasti za 10 posto.
Međutim, nisu sve evropske zemlje na putu oporavka. Austrija će 2026. godine zabilježiti pad od 9 posto, dok će Francuska i Italija imati pad od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Osim stanogradnje, promjene se događaju i u sektoru niskogradnje, koji posljednjih godina bilježi stabilan rast. Velika javna ulaganja u infrastrukturu, poput proširenja prometnih i energetskih mreža, pridonose pozitivnim kretanjima u ovom segmentu građevinske industrije. Ipak, očekuje se da će ovaj trend usporiti do 2027. godine.
‘Niskogradnja u Evropi mogla bi uskoro dosegnuti vrhunac nakon 11 godina gotovo neprestanog rasta’, ističe Ludwig Dorffmeister, građevinski stručnjak njemačkog Instituta ifo. Prema procjenama, rast u ovom sektoru do 2027. godine usporiće na 1,5 posto, dok je u razdoblju od 2017. do 2024. prosječno iznosio 2,5 posto.
Glavni izazovi s kojima se suočava građevinski sektor su rastući troškovi gradnje, nedostatak radne snage i sve izraženije mjere štednje koje provode vlade diljem Evrope. Unatoč velikoj potrebi za modernizacijom infrastrukture, financijski pritisak prisiljava države na smanjenje investicija.
